Sreću su imali maslinari srednje Dalmacije koje je maslinov svrdlaš zaobišao, a u Istri te na otocima uljare su uslijed lošeg uroda zatvorene, iako još postoji nada u spas sezone
Berba maslina u Dalmaciji započela je polovinom listopada, a oblica koje ondje najviše i ima, kasnije zrije u odnosu na ostale sorte. Maslinari srednjedalmatinskog područja zadovoljni su urodom, većinom je prosječan, s obzirom na godinu - ima izvrsnih maslinika, no i onih gdje je urod značajno podbacio. Zadovoljni su i kvalitetom jer za razliku od drugih područja, nema značajne ekonomske štete od maslinina svrdlaša i mušice.
Iako neki maslinici nemaju eko certifikate, rade prema ekološkim principima izbjegavajući kemijske preparate. Urod je nešto manji nego prošle godine, nije bilo nametnika, plodovi su kvalitetni, maslina je zdrava i krupna. Pojavila se kod nekih maslinova muha, ali šteta nije velika. Maslinin svrdlaš, koji pravi štetu krajem lipnja i početkom srpnja, pojavljuje se na mikrolokalitetima, obuhvati do 20 stabala, ali njegov utjecaj je u tretiranim maslinicima srednje Dalmacije ove godine bio minimalan. Kažu i da se nikada ne pojavljuje duže od jedne ili dvije sezone. Što zbog klime, što zbog novih trendova u maslinarstvu, berba započinje sve ranije i ranije. Optimalno vrijeme berbe je kraj listopada, ali se maslinari moraju prilagoditi i stalnim kupcima. Ove godine će pikantna paprena ulja opravdati, kažu, nešto slabiji urod. Posljednjih godina, ulja je bilo iznimno puno, a kako ni lanjsko nisu još prodali, imaju višak, unatoč sve većoj potražnji.
Teška godina za maslinare bila je u Istri, jer nakon odlične, iako kasnije cvatnje, počeli su problemi s maslininim svrdlašem, moljcem i muhom, a kada je berba trebala početi - kiša. Nakon nekoliko dana stalnih oborina, zemlja se pretvorila u živo blato, a uvjeti kao stvoreni za gljivične bolesti. Berbom se često stvaraju mikrooštećenja na koži stabla, a pogoduju nastanku raka masline pa je preporučljivo brati kad su stabla suha. Nametnika je, kažu u Istri, sve više, ali se maslinari sve više educiraju pa ih i prepoznaju, dok oni koji rade iz hobija, obično imaju posebno velike štete jer nisu često prisutni u nasadima. Ponegdje kažu, maslina izgleda zrela, ali je iznutra zelena. Samo se jednim poprečnim rezom može saznati je li doista spremna za berbu. U uljarama tišina, strojevi ne rade, vremenske nepogode su učinile svoje. Ipak, uspjeli su sačuvati maslinu i u Istri, berba je krenula nešto kasnije, ali su uspjeli spasiti većinu. Kvaliteta ulja je i više nego dobra, nešto blaža i izraženije arome, malo manje gorka nego prošlih sušnih godina, kada su bila pikantna i gorka. Od E vitamina i polifenola do antioksidansa. Sve je tu, ali prinos maslina i do 30% je manji zbog svrdlaša.
I paške je maslinare, baš kao i krčke, creske i rabske, u crno zavio maslinin svrdlaš. Pošast je bila tolika da su uljare na tim otocima uglavnom zatvorene jer nemaju što za preraditi, možda tek desetinu uobičajenog uroda. Za maslinare pak sjevernog Primorja, godina je katastrofalna, no lunski će maslinari ipak na Pagu kroz projekt vrtova maslina, pokušati spasiti ovogodišnju slabu sezonu. Riječ je o jedinstvenom masliniku gdje rastu masline stare i preko dvije tisuće godina. Projekt Lunskih maslinika vrijedan je 600.000 eura, financiran je sredstvima Europske unije, a jedan je od tri svjetska rezervata divlje masline, sam po sebi raritet. Sa sobom nosi nešto mitsko, vizualno jako, a opet tako mirno i spokojno - pa se maslinari uzdaju da će ih prirodne ljepote njihovog kraja, ipak, barem malo, izvući iz ove teške situacije.
Foto: freepik.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica