• Bio svijet
  • 13.09.2018. 15:50

Marin Medić: Općina Bibinje "minira" podizanje najvećeg ekološkog nasada rogača u RH

Nakon što su mještani Bibinja prosvjedima zaustavili početak radova, sada načelnik općine poziva šumarsku inspekciju i policiju da zaustave sječu šume na području Sridnjak ponad Bibinja. “Ovo je sramota. Imamo sve dozvole", kaže vlasnik tvrtke Bio svijet i ne može shvatiti zašto Bibinjcima smeta podizanje najvećeg nasada rogača financiranog sredstvima iz Programa ruralnog razvoja?!

Foto: Arif Sitnica
  • 2.356
  • 189
  • 1

U namjeri da nastave započetu pripremu terena za sadnju ekološke plantaže rogača sa 4.020 sadnica na 47 hektara na području zvanom Sridnjak (Sasavac) ponad Bibinja kod Zadra investitor Marin Medić i njegova tvrtka Bio svijet, ponovo se pokušavaju onemogućiti.  Iako posjeduju sve potrebne dozvole za podizanje najvećeg nasada rogača u Dalmaciji i prvog takve vrste u Hrvatskoj, prema signalima koji dolaze od temperamentnih Bibinjaca, opet će ih pokušati zaustaviti.

Potvrda tome je i priopćenje “o neovlaštenoj sječi šume”  koje je ovih dana lokalnim medijima uputio načelnik Bruno Bugarija. On navodi kako je obavijestio šumarsku inspekciju i poslao požurnicu Ministarstvu poljoprivrede. “Nadalje, usmenim putem sam obavijestio policiju da je u tijeku neovlaštena sječa šume u Bibinju i rekao policiji da postupi sukladno zakonu i zaustave sječu šume. To ću učiniti i pisanim putem”, najavio je Bugarija u svom priopćenju. Tako, po svemu sudeći, rošomon oko nasada rogača dobiva svoj nastavak.

Traže zabranu radova

Drugo poluvrijeme, jer, podsjetimo, u veljači ove godine mještani Bibinja su se spontano okupili i prosvjedovali protiv sječe šume alepskog bora, odnosno protiv započetih pripremnih radova za sadnju rogača. “Nećemo dozvoliti nikome da siječe ono što smo sadili mi i naši očevi”, govorili su prosvjednici ističući da ih borova šuma štiti i od prašine iz obližnjega kamenoloma tvrtke "Lavčević", koji ih "truje godinama".

Nastavljena sječa šume 

Ovo nije i ne može biti pašnjak ili poljoprivredno zemljište, ovo je šumsko, tu je 15.000 borova starih od 50 do 80 godina, nizali su svoje argumente okupljeni mještani i na svoj temperamentan način uspjeli su zaustaviti radove tj. započeto čišćenje terena u organizaciji trvtke Bio Svijet i vlasnika Marina Medića. “Ni kriv ni dužan, bio sam i fizički napadnut”, kaže Medić, ogorčen nastalom situacijom.

Sud na strani investitora

U međuvremenu Općina Bibinje angažira odvjetnika i od Općinskog suda u Zadru traži izdavanje mjere zabrane radova dok traje sudski spor. Cilj je bio dokazati da područje Sasovac nije pašnjak, odnosno nije poljoprivredno nego šumsko zemljište čime bi ozbiljno dovele u pitanje sve dozvole i suglasnosti koje je za projekt podizanja ekološkog nasada rogača pribavio Bio svijetNisu uspjeli”, kaže Medić, “jer je nedavno Općinski sud odbacio njihov zahtjev o zabrani radova.

Da bi čitateljima cijela ova nepotrebna zavrzlama bila jasnija treba najprije krenuti od osnovne činjenice, a ta je da je “sporno zemljište” u vlasništvu Samostana benediktinki svete Marije u Zadru. U zemljišnim knjigama zavedeno je kao pašnjak, što je on u stvarnosti i bio dok se tamo pašarilo. Postoje, kaže Medić,  i avionski snimci iz 1968. godine na kojima je razvidno da tamo u to vrijeme nije bilo nikakve šume.  

Dakle, pašnjak kao poljoprivredno zemljište tvrtka Bio svijet  je od koludrica dobila u dugoročni najam uz uvjet da ga privede svrsi kao poljoprivredno zemljište. Kad je dobio zemljište u najam, a radi se o 50 hektara, Medić je počeo prikupljati i ostalu dokumentaciju za svoj projekt. Dobio sve potrebne suglasnosti od nadležnih tijela u Zadarskoj županiji kao i od ministarstava poljoprivrede i zaštite okoliša pa čak, u to vrijeme i od općine Bibinje. 

"Tražili su samo da se u projekt uvrsti obveza investitora da oko mjesnog groblja ostavi pojas borova  od 50 metara”, podsjeća Medić, Ne samo da su udovoljili tom zahtjevu općine nego su i na sjevernoj strani parcele, prema kamenolomu, ostavili još jedan dodatni zaštitni pojas elepskih borova u dužini od 50 metara, što je ukupno oko 30 tisuća kvadrata, ističe Medić, koji je u međuvremenu prikupljao svu potrebnu dokumentaciju da bi sa svojim projektom sadnje rogača aplicirao na sredstva iz fonda Programa ruralnog razvoja. 

Odobrena sredstva iz fonda ruralnog razvoja

“Tko je imalo upućen o kriterijima zna da su natječaji rigorozni da i najmanji nedostatak znači odbacivanje projekta”, kaže Medić koji je prije 3 godine  svoj projekt prijavio na vrlo zahtjevan i opsežan natječaj Mjere M04 za provedbu podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" – provedba operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" –  sektor voća i povrća. Konačno rješenje tvrtka "Bio svijet" d.o.o dobila je 1. kolovoza 2017.

Rješenjem se tvrtki “Bio svijet” odobrilo, a u međuvremenu i isplatilo 8.308.376,84 kuna, a u međuvremeno avansno i isplatilo 4.154.000 kuna, znači pola ud ukupnog iznosa, za podizanje spomenutog nasada i kupnju mehanizacije. Podizanje trajnog ekološkog nasada rogača na površini većoj od 40 hektara, prvog takve vrste u Hrvatskoj,  u stručnim je krugovima komentirano kao veliki iskorak u revitaliziranju ove biljke koja se koristi u prehrani ljudi na Mediteranu više od 4.000 godina.

U veljači su zbog sječe šume prosvjedovali i stanovnici 

Treba naglasiti, dodaje Medić,  kako je rogač (lat. Ceratonia siliqua) zimzelena mediteranska biljka trajnosti dulje od 100 godina i visine veće od 10 metara, koja uspijeva na siromašnim tlima, a dug i razgranat korijen omogućava preživljavanje i za dugih suša. Biljni nametnici i bolesti vrlo rijetko, odnosno nikako, ne napadaju rogač pa će se kroz ovaj projekt provoditi potpuno ekološki uzgoj bez upotrebe kemijskih sredstava, odnosno neće se provoditi nikakvo prskanje nasada sredstvima za zaštitu bilja.

Zbog svega navedenog predviđeni nasad će se, smatra struka, izvrsno uklopiti u krajobraz, štoviše imat će i različite korisne funkcije i pridonijet će kvaliteti života lokalnog stanovništva. Naime, podizanje trajnih nasada na zapuštenim i zaraslim zemljištima pokazalo se kao vrlo učinkovit način za sprečavanje nastanka i širenja požara koji u vremenima globalnih klimatskih promjena sve češće ugrožavaju floru i faunu.

Godišnji  prihodi veći od 5 milijuna kuna 

“Projekt  ima sve uvjete da bude i financijski isplativ”, kaže Medić. Kad rogač dođe na puni rod od plodova se planira proizvesti najmanje 200 tona traženog rogačevog brašna. Kilogram ekološkog brašna na tržištu postiže cijenu od 28 kuna tako da jednostavna računica govori  o prihodu većem od 5,5 milijuna ili  točno 5 milijuna i 100 tisuća  kuna godišnje. Osim toga, ovaj projekt će već u prvoj fazi, dok se budu podizali nasadi, zaposliti desetak, a poslije, kad krene berba i proizvodnja, bit će otvoreno 20-ak radnih mjesta.

“Ništa što smo radili nismo napravili netransparentno, sa svakom fazom našeg projekta bili su upoznati svi nadležni organi i instuitucije, od Ministarstva do Općine", kaže poduzetni Medić, koji je ljubav prema poljodjelstvu nasljedio od oca i djeda na otoku Pašmanu gdje je i sjedište njegove tvrtke “Bio svijet”. Zbog svega nevedenoga on ističe da je zaustavljanje i onemogućavanje realizacije ovog projekta, za kojega postoje svi zakonski i drugi uvjeti, zapravo  - velika sramota!

Angažirali zaštitarsku službu

“Ovo nema veze s pameću”, dodaje  Medić, koji je već umoran od dokazivanja da se realizacija ovog projekta nezakonito “minira”, ali i odlučan da projekt dovede do kraja pa je, nakon što je Općinski sud u Zadru, odbacio zahtjev Općine Bibinje, ovih dana po drugi put krenuo u čišćenje terena i pripremu za sadnju rogača. Za svaki slučaj tu su i zaštitari.  “Poučeni iskustvom, kad su prvi puta prilikom početka radova radnici potjerani sa privatnog zemljišta, a ja osobno fizički napadnut i lakše ozlijeđen uz prijetnje smrću, bili smo prisiljeni ovaj puta angažirati zaštitarsku službu radi sigurnosti ljudi i strojeva”, kaže Medić.

No, unatoč najavama zasad nije bilo ometanja radova, niti je na (javni) poziv načelnika Bugarije intervenirala šumarska inspekcija pa ni policija. “Nema zašto, sve je čisto. Radi se o privatnom zemljištu nad kojim općina pa ni šumarska inspekcija nemaju nikakve nikakve jurisdikcije”, opetuje Medić i dodaje da su zbog otvorene opstrukcije provedbe projekta izgubili dosta dragocjenog vremena i novaca.

Direktna šteta  700.000 kuna

Trenutna direktna šteta iznosi oko 700.000 kn, dok indirektnu u ovom trenutku nije moguće točno izračunati. Naime, umjesto jesenske sadnje rogača imat ćemo proljetnu, sadnice koje su spremne nalaze se u posudama u kojima se ne mogu razvijati željenim tempom kakvim bi se razvijale da su posađene na vrijeme. Cjelokupna šteta koja bi mogla nastati ukoliko ne uspijemo projekt završiti na vrijeme će se mijeriti u desetcima milijuna kuna, pretpostavlja Medić.  No, dodaje, unatoč tome što Općina Bibinje i dalje pokušava na sve načine zaustaviti projekt (koji ima sve potrebne dozvole), on i njegova obitelj su optimistični glede uspješne realizacije cijele priče.

Priče, koja u konačnici, ako se realizira,  može donijeti samo dobro ne samo investitorima, tvrtki Bio svijet, nego i općini Bibinje pa i široj društvenoj zajednici. Jer, radi se o jedinstvenom projektu, prvom velikom ekološkom nasadu rogača  u RH, kojim se obnavlja jedna zapuštena kultura sa, kako kaže Medić, nevjerojatnim potencijalom.

Što kažu o novonastaloj situaciji u Općini Bibinje pokušali smo doznati i od načelnika Brune Bugarije, međutim dobili smo odgovor da je na putu. Čim dobijemo i njegov odgovor, rado ćemo ga objaviti. 


Fotoprilog


Tagovi

Prosvjedi Bibinje Plantaža rogača Marin Medić Bio svijet


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi