Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dolina Neretve
  • 02.12.2012.

Mandarine, masline, turizam - budućnost Krvavca

Krvavac u dolini Neretve

  • 3.360
  • 306
  • 0

Krvavac, živopisno i prepoznatljivo selo s nešto više od 500 stanovnika u srcu doline Neretve, na desnoj obali rijeke. Žitelji se bave proizvodnjom mandarina, limuna, grejpa, šljiva, lubenica, povrća, no taj je kraj oduvijek poznat po uzgoju maslina, proizvodnji maslinova ulja, smokava, grožđa i vina, a na tom se području njeguje i tradicija lova i ribolova. Zadnjih godina se u Krvavcu uvelike razvija seoski turizam, safari turizam, baš kao u svakom mjestu Neretvanske doline uz rijeku, koju mnogi popularno nazivaju i hrvatskom Kalifornijom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Vijećnik Općinskog vijeća Općine Kula Norinska Hrvoje Vučković iz Krvavca kaže kako stanovnike toga podneblja, koji imaju svoje njive na lijevoj obali Neretve, i danas najviše muči neriješen problem putovanja do njihovih nekretnina, plantaža. Do njih moraju putovati oko 25 kilometara (u oba smjera) mostovima u Metkoviću i Rogotinu preko Neretve ili se rijekom prevoziti lađama i trupicama kako su to činili njihovi stari. Ističu kako ih to sve i dodatno opterećuje, fizički i ekonomski iscrpljuje, posebice sada zbog poskupljenja goriva kada cjelokupan urod voća i povrća, te sve što imaju, moraju prevoziti do svojih domova na desnoj obali Neretve, kako bi spasili ljetinu i od eventualnih poplava.

Trupice ni lađe rukavcima Neretve ne mogu izvući toliki urod mandarina

«Onima, koji nemaju traktore i prikolice, kamione niti ijedno prikladno prijevozno sredstvo, čak ni male drvene trupice što se pogonu veslanjem snažnim i vještim rukama veslača, katkada propadne ljetina pa im ostane prazna smočnica. No i trupice se svakim danom sve manje mogu vidjeti u vodama te rijeke, jer je manje veslača i veslačica čiji je život nekad bio najčvršće vezan za to plovilo - od jutra do mraka, u kojoj se rađalo i umiralo. Dodatni problem ne samo mještana Krvavca, nego i stanovnika u cijeloj Neretvanskoj dolini, predstavlja i zaslanjenje voda Neretve, znači prodor slane vode u samu rijeku uslijed znatnog smanjenja dotoka slatke vode s područja gornjih horizonata, uzvodno od ušća. Naime poslanjenje nastaje zbog lošeg dotoka slatke vode iz gornjih horizonata gdje zaustavljaju vodu Neretve zbog izgradnje nove akumulacije i brane i hidroelektrane», upozorava Hrvoje Vučković, umirovljenik, koji je godinama radio u Luci Ploče, kao službenik, putujući sve godine na posao.

Podsjeća kako je Neretva dugačka 255 km od izvora do ušća, te da njezina 203 kilometra prolaze kroz BiH i 22 km kroz Hrvatsku - od Metkovića do Ploča. Dodaje kako je riječ o najduljoj i najizdašnijoj rijeci u istočnom Jadranskom slivu te da izvire ispod planina Zelengore i Lebršnika u BiH na 1095 metra nad morem. Ističe kako mjesto Krvavac sve više privlači pozornost i inozemnih turista od kojih se neki zanimaju za kupnju starih kamenih kuća za što postoji i neočekivano velik interes i obitelji iz ravne Slavonije. Kuće su prazne i nalaze se u užem središtu starog naselja, na uzvišici u blizini desne obale Neretve, koje obnavljaju njihovi novi vlasnici te ih postupno useljavaju. Tvrdi kako stanovnici Krvavca vjeruju u budućnost svoga mjesta, Neretvanske doline i Hrvatske, dakako i u bolji život. Drži da je njihova dolina itekako bogata, izdašna te da ima potencijale kako bi se razvijala, odupirući se žilavo recesiji odnosno gospodarskoj krizi koja godinama trese i njihov kraj. Zapravo, uvjerava nas, kao i njegovi sumještani, kako se još mogu oduprijeti svim krizama, samo svi moraju više raditi i proizvoditi, ali ne koristiti ono što nije zarađeno.

Izdašna dolina Neretve, hrvatska Kalifornija

«Doduše, ljudi ovoga kraja odnosno cijele doline Neretve nikad nisu bili u nekoj velikoj milosti prema aktualnoj vlasti, iako su svaku poštivali. Sve ono što su izgradili, primjerice isušivši močvaru i učinivši ju plodnim tlom, rezultat je njihovih žuljeva i znoja, odnosno djela njihovih ruku. Dobro smo naučili čuvati ono što imamo razmišljajući i o tome kako bi gospodarska kriza mogla i dulje vladati od predviđenog roka. Inače, ljudi u Krvavcu te na cijelom području Općine Kula Norinska, dakako i u Neretvanskoj dolini, otprilike žive podjednako, jer su svi vezani za zemlju uz rijeku uglavnom oslonjeni jedni na druge», priča Vučković, tvrdeći:

«Ni ove godine nije bilo zaoravanja viškova mandarina niti su ih bacali u Neretvu zato što nisu otkupljeni, kako su nekad činili s povrćem i lubenicama. Naši stari su izvadili smokova stabla i vinovu lozu iz zemlje u korist nasada mandarina, limun, šljiva te još ne znamo točno jesu li u tome pogriješili? Ipak imamo neka saznanja kako bi se mogao izgraditi novi most preko Neretve od Krvavca odnosno Kule Norinske. Kad bi se taj projekt ostvario, to bi najviše obradovalo vlasnike zemljišta, nekretnina na lijevoj obali te rijeke.»

Kaže kako je područje općine Kule Norinske, osobito Karvavca i Desana u zaleđu Komina, itekako pogodno za uzgoj maslina i proizvodnju maslinova ulja po čemu je oduvijek poznat taj kraj. Ističe kako je i ove godine dobro rodila oblica unatoč iznimno sušnom ljetnom razdoblju, te da joj je plod narastao veličine šljive. Tvrdi kako maslina oblica najbolje uspijeva na predjelu Brda u Krvavcu, no poljodjelci se tog mjesta i cijele Neretve sve više okreću maslinarstvu, tradicionalnoj kulturi svoga kraja ne bi li donekle i oni nadoknadili ono što su tijekom minulih desetljeća izgubili njihovi prethodnici u toj iznimno važnoj gospodarskoj djelatnosti. Primjerice, u susjednom selu Desnama braniteljska je udruga Modro-zelena zadruga zakupila čak 12 hektara zemljišta od Hrvatskih šuma koja je to zemljište zasadila mladim maslinama. Vučković dodaje kako kroz područje Općine Kula Norinska protječe rijeka Neretva, dionica oko 5 kilometara koja, osim što oplemenjuje ujedno i onečišćuje naselja, donoseći zamućene vode, mulj i naplavine iz gornjih horizonata...

Neretvani se vraćaju uzgoju maslina i proizvodnji maslinova ulja

«Nakon umirovljenja intenzivnije se bavim poljoprivrednom, uglavnom proizvodnjom mandarina, ali kao dopunskim zanimanjem. Uzgajam do 1500 stabala mandarina, 200-ak stabala limuna i oko 300 stabala šljiva te ponešto grejpa i to mi sve predstavlja posebno zadovoljstvo. Mandarine su i ove godine osrednje rodile unatoč dugotrajnoj ljetnoj suši, ali im je plod sitan. Koliko ću ih ove godine ubrati, to ću znati tek nakon završetka berbe kasnih sorata toga voća, no računam da će ih biti više od 30 tona i sve sam dao na otkup. Ne bih želio reklamirati tvrtke koje će ih otkupiti, a ima ih više», kaže Hrvoje Vučković, ističući:

«Isplata je zasad uredna, a i cijenom smo relativno zadovoljni. Ne bi škodilo da je viša. Sve ide svojim tijekom pa su proizvođači u Krvavcu, odakle sam i ja, manje-više zadovoljni. Ovdje se sva kućanstva bave proizvodnjom mandarina, od kojih neka imaju po 100-200, neka 1000, 2000 i više stabala na urodu. Računa se kako će se u dolini Neretve ove godine otkupiti oko 50.000 tona mandarina, manje oko deset tisuća tona nego lani, zato što im se plod nije mogao razvijati uslijed dugotrajne ljetne suše i ekstremno visokih temperatura u ovom podneblju. Računa se kako će vlasnici iz Krvavca na svojim plantažama ove godine ipak ubrati više od 1000 tona kvalitetnog voća. Urod limuna je također osrednji čija se berba očekuje uskoro, a mer je jedina vrsta tog agruma koji se uzgaja se u dolini Neretve. Posebnost naših mandarina je u tome što je to eko-proizvod», ističe Hrvoje Vučković.

Dodaje kako bi želio širiti svoje plantaže voća - mandarina, limuna, šljiva... - ali za to nema novih kvadrata, hektara zelje koja je u dolini Neretve dragocjena pa je limitiran. Unatoč tomu poručuje kako namjerava širiti proizvodnju mandarina i limuna, iako će mu to, dodaje, po svemu sudeći ići prilično teško. Morat će prethodno kupiti zemljište od onih koji imaju male površine, a više nisu zainteresirani za uzgoj mandarina, te ga pokušati sjediniti.

Uzgoj mandarina, maslina i safariturizam budućnost Neretvana

«U ovom su podneblju smokve gotovo nestale iako im je, primjerice Krvavac, kolijevka. Mnoge se obitelji u ovom mjestu, poput moje, uopće ne bave ni proizvodnjom povrća. Više se bave lovom na divlje patke, liske te ribolovom na jegulje, ciple, žabe, ponešto i na morske ribe - sve kao dopunskim zanimanjem. Ne smije se zaboraviti kako je Krvavac oduvijek bio središte lova i ribolova. Raduje nas novi vid turizma - safari turizam zahvaljujući Maratonu lađa, koji je potaknuo i obnovu poznate neretvanske lađe. Naime turisti se u lađi voze Neretvom i kanalima uživajući u razgledavanju flore i faune odnosno prirodnih i kulturno-povijesnih ljepota. Tako je naša lađa otrgnuta od zaborava i čeka ju svijetla budućnost. Na području naše Općine Kula Norinska redovito se godišnje održava i Mali maraton lađa na našoj maloj rijeci Norin, tako se zove. trupica se u prijevozu rijekom Neretvom i njenim kanalima ovdje samo katkada, ali nije toliko ni u funkciji života lovaca i ribolovaca Neretvana kao nekad. I Neretvanke se, kao vrsne veslačice, rijetko vide u tom plovilu. Ali trupicu, koja datira još iz doba kneza Domagoja, valja zaštititi kao spomenik materijalne kulture ovog podneblja te ju smjestiti u etno-muzej kako bi potomci znali da su se njihovi preci koristili tim iznimno značajnim, nekoć jedinim plovilom na rijeci Neretvi i njenim rukavcima i kanalima», poručuje Hrvoje Vučković.

Tvrdi kako njegove sumještane, baš kao sve žitelje Neretvanske doline, itekako raduje izgradnja autoceste do Dubrovnika. Upoznaje nas kako dio dionice te moderne prometnice Ploče 1 - Dubrovnik prolazi područjem Krvavca, kroz staro mjesto Bagaloviće te izlazi prema Gradu Opuzenu. No staro mjesto Bagalovići je na istočnoj strani Krvavca ispod obnovljene crkve na južnoj strani brda Rujnice gdje će se graditi novi most preko dijela Neretvanske doline, dalje prema Kleku i Dubrovniku.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Krvavac Maslinarstvo Seoski turizam

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dvanaestero nastavnika i istraživača partnerskog Sveučilišta prirodnih znanosti "Kralj Mihael I." iz Temišvara u Rumunjskoj posjetilo je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek putem Erasmus+ mobilnosti ovaj tjedan. Djelatnici Fakulteta i... Više [+]