Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obavijest voćarima
  • 29.05.2015. 13:00
  • Međimurska

Ljepljivim pločama protiv trešnjine muhe

Obavijest Savjetodavne službe za voćare.

  • 119
  • 4
  • 0

Od posljednje preporučene zaštite koštičavog voća proteklo je 17 dana. Tokom svibnja bilježimo vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje. Od posljednje preporučene zaštite koštičavog voća do 20. svibnja, dominiralo je iznadprosječno toplo i sparno razdoblje, a oborine tada nisu bile česte niti obilne. Naprotiv, nakon 21. svibnja dominiralo je svježe vremensko razdoblje, a najviše dnevne temperature u tim su danima najčešće bile između 12° i 17°C, dok su u prvih pet dana zadnje dekade svibnja, zabilježene natprosječne količine padalina na većini mjernih lokalitetu u Međimurju (vidi Tablicu 1.). Zbog toga je nakon 20. svibnja, prosječna relativna vlažnost zraka vrlo visoka, najčešće između 76 % i 100 %.

Tablica 1. Količina oborina na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju tijekom prvih pet dana zadnje dekade svibnja:

Lokalitet

Količina padalina po danima (mm)

Ukupno oborina

20.5. 2015.

21.5. 2015.

22.5. 2015.

23.5. 2015.

24.5. 2015.

Trnovčak

9,0

5,4

66,2

45,8

0,2

126,6

Orehovčak

6,6

7,1

104,7

34,5

0,1

153,0

Belica

5,8

16,8

46,2

51,8

0,0

120,6

Novakovec

3,6

16,8

30,4

32,8

0,0

83,6

Orehovica

3,2

18,6

70,6

29,0

0,2

121,6

D.Pustakovec

0,0

21,6

41,3

37,4

0,0

100,2

U takvim uvjetima nadalje bilježimo pojačanu opasnost od razvoja gljivičnih bolesti iz skupina krastavosti (Venturia), hrđa (Tranzschelia), plamenjača (Polystigma), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella) i truleži (Monilinia).

U slijedećih nekoliko dana bit će toplije, s najvišim dnevnim temperaturama između 22° i 24°C, a nove jače oborine očekujemo početkom druge polovice slijedećega tjedna, Zbog takvih uvjeta u nasadima bresaka, nektarina i šljiva treba planirati mjere zaštite. Još je moguće u sortama kasnijeg razdoblja dozrijevanja, protiv većine gljivičnih bolesti lišća spomenutog koštičavog voća, koristiti s ograničenjima, površinske fungicide na osnovi kaptana (K=21), folpeta (K=21), mankozeba (K=21) ili dodina (K=21) u propisanim količinama, no primjenu im ograničite prema dopuštenjima, ovisno o vrstama koštičavog voća.

Od fungicida za suzbijanje truleži plodova (Monilinia), s kraćom propisanom karencom, ističemo primjerice, Indar EW (0,1 %, K=3) (dopuštenje u breskvama, šljivama, marelicama i trešnjama), Nativo WG (0,3 kg/ha, K=7) (dopuštenje za breskva, nektarina, šljiva, trešnja, marelica), Signum DF (0,075 %, K=7 dana) (dopuštenje za koštičavo voće), Switch WG (0,08-0,1 %, K=7) (dopuštenje za marelice, trešnje, šljive, breskve i nektarine), Teldor SC (0,1 %, K=4) (dopuštenje za trešnje, šljive, breskve), te noviji pripravak na našem tržištu Luna Experience SC (0,25-0,75 lit./ha, K=3) (dopuštenje za breskvu i trešnju).

U vlažnom i naknadno toplijem razdoblju, brzo se množe i lisne uši (Aphidae), a let breskvina savijača (Cydia molesta) je ove sezone započeo 13. travnja, dok od 14. svibnja bilježimo i pojavu prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia linelatella). Ipak, nakon 10. svibnja na praćenim lokalitetima u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja, brojnost leptira spomenutih vrsta je relativno mala. U svim danima nakon 15. svibnja bilježili smo relativno svježe noći, s najnižim temperaturama zraka u središnjem dijelu Međimurske županije u rasponu od svega 5,4° do 11,9°C. U takvim uvjetima nismo registrirali uvjete za kopulaciju i odlaganje jaja, pa vlasnicima plantažnih nasada bresaka i nektarina u narednom razdoblju još ne preporučujemo usmjereno suzbijanje breskvina savijača i moljca.

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) započeo je 18. travnja, ali nakon 10. svibnja i njihova je brojnost relativno mala, pa vlasnike plantažnih nasada šljiva obavještavamo da od ovog štetnika još ne očekujemo ekonomske štete na plodovima šljive u formi crvljivost. Stoga niti njegovo usmjereno suzbijanje krajem svibnja ili početkom lipnja još nije potrebno. Na šljivama kontrolirajte populaciju lisnih ušiju i redovito suzbijajte njihovu brojnost, jer su neke vrste vrlo učinkoviti vektor virusa šarke na neperzistentan način do udaljenosti od 800 do 1000 m. U integriranoj proizvodnji šljiva, za suzbijanje lisnih ušiju, dopušteni su Pirimor 50 WG (0,06 %) i Teppeki 50 WG (0,014 %). Navedeni insekticidi su također u našoj zemlji dopušteni i za suzbijanje lisnih ušiju na breskvama.

Sredinom zadnje dekade svibnja započinju zrioba i berba ranijih sorti trešanja. Vlasnike plantažnih nasada trešanja obavještavamo da smo tijekom jučerašnjeg dana na žutim ljepljivim pločama, postavljenima u krošnji trešanja sorte Van, zabilježili prvu pojavu trešnjine muhe (Rhagoletis), inače uzročnika crvljivosti plodova. Moguće suzbijanje ovog nametnika potrebno je provoditi samo na sortama kasnijeg roka dozrijevanja, odnosno onima koje se najčešće beru u zadnjoj dekadi lipnja, naročito na dominantnim sortama u plantažnim nasadima Kordia i Regina i to najmanje 14 dana prije planiranog početka berbe. U tu je svrhu u našoj zemlji dopušten jedino pripravak Mospilan SP (0,025-0,03 %), koji istovremeno učinkovito suzbija i crnu trešnjinu lisnu uš (Myzus cerasi). Vješanjem većeg broja ljepljivih žutih ploča, sada je moguće na pojedinačnim stablima smanjiti populaciju trešnjine muhe i nekemijskim načinom preventivno suzbiti crvljivost plodova.

Napomena: K=karenca u danima.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

[email protected]


Tagovi

Šljive Trešnje Međimurje Nektarine Lisne uši Koštičavo voće Krastavost Plamenjača Breskve Savjeti Hrđa Milorad Šubić Karenca Trulež Međimurska županija Crvljivost Trešnjina muha Kozičavost Breskvin moljac Breskvin savijač Šupljikavost


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Može li intenzivno voćarstvo opstati na bujnim podlogama?

9


Glasova: 4

Ne, nikako! Za intenzvino voćarstvo su potrebne slabo bujne podloge i navodnjavanje. 44,4%

Glasova: 4

Može, kako da ne? Bujne podloge bolje podnose sušu. 44,4%

Glasova: 1

Ne znam. 11,1%

Pregled ankete

Pregled ankete