Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Jagode
  • 25.06.2010.

Ljekovitost bobičastog voća

  • 2.476
  • 119
  • 0

Znanstvenici već duže vrijeme posvećuju veliku pozornost bobičastom voću, a brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti. U veljači 2008. godine čitav broj časopisa Journal of Agricultural and Food Chemistry posvećen je blagotvornom djelovanju bobičastog voća na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim djelovanjem i antikancerogenim učinkom. Njihovoj aktivnosti pridružuju se i vitamini s oksidativnim učinkom (vitamin C, provitamin A i vitamin D). Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa bobičasto voće dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Pterostilben, koji možemo naći u jagodama, malinama, kupinama i grožđu, pozitivno djeluje na moždane funkcije i štiti moždane stanice od preranog oksidacijskog stresa.

Vrtna jagoda

(Fragaria x ananassa) je najpopularnije bobičasto voće koje se i kod nas sve više uzgaja. Poznato je oko 600 sorti jagoda, uglavnom žarkocrvene boje (premda postoje i plodovi žute, bijele i ružičaste boje), koje se razlikuju po okusu, veličini i teksturi. Vrtna jagoda uzgojena je tek sredinom 18. stoljeća, no unatoč dugogodišnjim pokušajima, nije dobivena iz šumske jagode, već križanjem virdžinijske jagode (F. virginiana), poznate po finom okusu, i čileanske jagode (F. chiloensis), poznate po veličini ploda. Iako su jagode danas dostupne čitave godine prava sezona domaćih jagoda traje od svibnja do srpnja. Tada su najukusnije, najkvalitetnije i najjeftinije. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku se mogu čuvati najviše 2-3 dana. Peru se neposredno prije uporabe, a nakon pranja odstranjuje se peteljka kako voda ne bi ušla u plod i pokvarila mu okus. Zamrzavanjem gube dio arome i čvrstoću pa ih je bolje zamrznuti u obliku pirea. 100 grama jagoda ima samo 33 kcal, a 90% ploda čini voda. Jagode sadrže čak 63 mg% C vitamina, više no što ga imaju limun i naranča, pa sa 100 grama jagoda unesemo više od polovine dnevne preporučene količine C vitamina. Tu su i znatne količine folne kiseline, kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana. Željezo iz jagoda se dobro apsorbira zbog prisutnosti C vitamina pa su one pogodne za slabokrvne osobe. Kalij pospješuje izlučivanje vode iz tkiva i povoljno djeluje na snižavanje krvnog tlaka. Ako se uzimaju prije jela, jagode blago potiču probavu i smanjuju glad. Fenolne fitokemikalije, antocijanini i elagična kiselina osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Velike količine jagoda prerade se u d ž e m o v e , pekmeze i sokove, a koriste se i za izradu raznih kolača i slastica. Uz vrtnu jagodu u lipnju je i sezona šumskih jagoda (Fragaria vesca L.). U narodu je plod šumske jagode poznat kao lijek kod bolesti jetre, žuči i slezene, želučanih i crijevnih tegoba, reume i gihta, skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i infekcija urinarnog trakta.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Voćarstvo Voće Jagode Prerada

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]