Krenulo otvaranje pupoljaka, ali i pojava štetnika - kako zaštititi voće?

Vegetacija je krenula kod svih voćnih vrsta. Po svemu sudeći, ako visoke temperature potraju još nekoliko dana, na pupoljcima jabuka i krušaka vrlo brzo će se pojaviti faza takozvane "mišje uši".

Kod breskvi i marelica samo što nije pukao pup i na kasnijim sortama, a kod šljiva, trešanja i višanja, pupovi su u fazi bubrenja. Na pojedinim sortama šljiva došlo je do listanja. Isti slučaj je i s malinama.

Pričekati s orezivanjem u manjim voćnjacima

Voćari obavljaju rezidbu jer se boje da će doći do listanja i cvjetanja, iako je bolje da se, u manjim voćnjacima, pričeka s ovom pomotehničkom mjerom. Zbog visokih temperatura, orezivanje će ubrzati vegetaciju i otvaranje pupoljaka, što može dovesti do ogromnih šteta ako još bude niskih temperatura.

Zatvoreni pupoljak bez problema može podnijeti temperaturu do - 7 stupnjeva. Prošle godine već oko 20. ožujka u većini nasada voće je bilo u fazi cvjetanja ili pred cvjetanje i najvjerojatnije će i ove sezone biti problema jer se očekuje još razdoblja praćenih hladnim vremenom.

Bakar kombinirati s uljima

Iako je vegetacija krenula, još nije kasno da se odradi tretman protiv prezimljujućih formi štetnih kukaca koje je također probudilo toplije vrijeme. Ovdje se prije svega misli na grinje koje u ranim fazama razvoja voćaka odnosno već početkom vegetacijskog perioda, mogu načiniti štetu.

Zaštita se obavlja bakrenim preparatima, vapnom ili kombinacijom bakra i vapna. Što se tiče ovih sredstava, u EU se sve više razmišlja o njihovoj zabrani iako je dozvoljeno četiri kilograma ili litra po hektaru, što je manje nego što je prije bilo dopušteno. Bakru (Cu) treba više od mjesec dana da se raspadne, otrovan je za čovjeka, pčele i ribe.

Budući da je novi ciklus krenuo, trebalo bi smanjiti doze Cu po hektaru. Najbolje je koristiti ga u kombinaciji s parafinskim uljima. Proizvođači bi se obavezno prije upotrebe trebali savjetovati sa stručnjacima. 

Vapno miješati s jestivim uljem

Vapno se još može upotrijebiti. Treba paziti da pupoljak ne bude debelo pokriven njime kako ne bi došlo do “spaljivanja". U većim nasadima, u kojima se koristi više vode, dovoljno je 25 kilograma gašenog ili hidratiziranog vapna na 440 litara vode, uz dodatak dva kilograma soli i litra do dvije jestivog ulja, zbog boljeg vezivanja odnosno slabijeg ispiranja.

Na ovaj način sigurno će doći do smanjenog napada bolesti i štetnika jer kukci ne mogu podnijeti vapno, bilo da su pokriveni s njim, slete ili gmižu po površini na kojoj se on nalazi. Ovo je posebice izraženo kod krušaka gdje uveliko traje polaganje jaja od strane kruškine buhe.

Može se miješati s bakrom i u tom slučaju koriste se duplo manje doze ovog elementa. Primjećeno je da je u voćnjacima s konvencionalnom proizvodnjom, a u kojima se koristi vapno, bilo manje prskanja u odnosu na nasade bez njegove upotrebe.