• Uzgoj kestena
  • 20.05.2009.

Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena

Pitomi kesten

  • 22.469
  • 1.106
  • 0

Plodovi pitomog kestena izvanredno su vrijedna namirnica za ljudsku prehranu. Sadržavaju 40 % škroba, 29 % šećera, 3,4 % masti, 8,3 % bjelančevina, 2,8 % celuloze, 1,5 % mineralnih tvari, 10 - 35 mg vitamina C i niz drugih dijetetsko-terapeutskih tvari. Plod kestena koristi se za potrošnju kao pečen i kuhan ali i u preradi kao kesten pire i kestenovo brašno. Osim u ljudskoj prehrani, kesten je iznimno važan kao pčelinja paša a nadaleko je poznat i cijenjen kestenov med.

Također je važna uloga kestena u hranidbi divljači u šumama gdje je on zastupljen. Kesten je isto tako cijenjen kao izvanredno kvalitetno drvo, ali se i njegov list koristi u farmaceutskoj industriji. Uspješno se uzgaja u cijelom području središnje Hrvatske, gdje se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba. Najviše je stabala kestena u prirodnim šumskim sastojinama na području Banovine. Kestena (marona) ima i u Istri i okolici Rijeke. Mišljenja sam da se kesten može uzgajati i u ostalim dijelovima Hrvatske, uz pravilan izbor podloge i pripreme tla.

Uzgoj u voćnjacima

Kod nas se kesten tek u posljednjih nekoliko godina počinje uzgajati u voćnjacima, i to zahvaljujući i državnim poticajima za podizanje nasada kestena. Osim izravnog poticanja podizanja nasada, postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina.

Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutoga Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno je li ona svrstana u jednostavnu ili složenu.
Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag. Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje, u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Ipak, kesten se još uvijek najviše iskorištava skupljanjem u prirodnim šumama kestena.

Međutim u svijetu, posebice u Italiji, Francuskoj i Kini napravljeno je puno na selekciji boljih sorti kestena. U tim se zemljama uzgaja u intenzivnim nasadima. U Kini se čak prakticira uzgoj kestena u gustom sklopu na patuljastim podlogama, što pridonosi bržem prispijevanju u rod. Kod nas bi razvoj kulture kestena trebao ići u dva smjera. Jedan u odabiru domaćih autohtonih sorti kestena te njihovim uvođenjem u intenzivne nasade, a drugi bi bio uvoz poznatih sorti kestena.

Od uvoznih sorti kestena preporučujemo uglavnom talijanske sorte Marrone fiorentino, Antrodoco, Triora, Caprese Michelangelo, Marrone di Marandi, Sangiorgio, Marval, Marsol i dr.


Povezana biljna vrsta

Kesten

Kesten

Sinonim: maron, morun, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je... Pročitaj više »

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Kesten

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi