Krečenje stabala - koje je najbolje vrijeme?

Jedna od nezaobilaznih aktivnosti u voćnjacima velikog broja voćara, tijekom zimskih mjeseci, je krečenje. Ova zaštitna mjera provodi se od pojedinačnih stabala na okućnicama pa sve do intenzivnih nasada na većim proizvodnim površinama. Jedna je od aktivnosti koja se kod nas prenosi "s koljena na koljeno" primijenivši se često na pogrešan način, uslijed čega krečenje gubi svoj smisao i suštinu, a greške su isključivo u samom vremenu obavljanja ove aktivnosti.

Obilazeći voćnjake prvo zbog pregleda zdravstvenog stanja, sakupljanja simptomatološkog biljnog materijala, a zatim i rezidbe, jedna stvar često čovjeku "upadne u oko", a to je krečenje u ožujku i travnju. Krečenje u ovim mjesecima predstavlja jako veliku grešku, koja ovu aktivnost čini besmislenom. 

Kada je najbolje obaviti krečenje?

Ovo je pitanje od krucijalnog značaja, jer krečenje je potrebno isključivo obaviti u periodu od trenutka otpadanja lišća do pojave prvih mrazeva, što znači prije početka zime. U nekim regijama se ono može obavljati do polovine siječnja, ali to sve ovisi od klimatskih faktora u samoj regiji. Ako zima obiluje velikim brojem kišnih dana, uslijed čega dođe do ispiranja boje sa stabala, poželjno je ponoviti krečenje početkom proljeća.

Jedino s pravovremenim krečenjem, ono ima svoju punu efikasnost. Krečiti početkom proljeća je samo bespotrebno trošenje novca kao i vremena kojeg je u poljoprivrednoj proizvodnji uvijek malo, jer borba s klimatskim faktorima, bolestima, štetnicima i na kraju tržištem je neprestana. 

Razlozi za krečenje stabala 

Podsjetimo, krečenje je veoma značajno iz većeg broja razloga kako u voćnjacima u hladnijim regijama s većom nadmorskom visinom, tako i u nešto toplijim regijama.

• Tamna kora drveta voćki u velikoj mjeri upija toplinu uslijed čega se drvo brzo zagrijava i dolazi do ranog kretanja vegetacije, što u regijama s poznim proljetnim mrazevima predstavlja jako veliki problem. Krečenjem se usporava kretanje vegetacije minimum 7-10 dana zbog toga što bijela boja reflektira sunčeve zrake i usporava kretanje vegetacije. 
• U regijama s velikim kolebanjima temperature u periodu dan/noć tijekom zimskih mjeseci dolazi do pucanja kore tzv. "mrazopuca" uslijed čega se stvaraju pukotine koje predstavljaju ulaz mnogim štetnim organizmima. 
• Krečenje nema insekticidno djelovanje, ali djeluje dezinfekcijski utječući na prezimljujuće forme bolesti i štetnika, a također i kao repelent za glodavce.
• Efikasno suzbija i mahovinu na stablima.
• Kod mladih stabala koja nemaju još odebljalu koru bijela boja mnogo znači i tijekom ljetnih mjeseci jer reflektira sunčeve zrake i sprječava ožegotine na kori, što je jako značajno u onim regijama s vrućim ljetima. 

Receptura smjese i tehnika krečenja

Vapnenu smjesu treba napraviti od provjerenih komponenti, kupljenih u poljoprivrednim ljekarnama s urednim rokovima trajanja izdanim od strane proizvođača. Smjesa se sastoji od: 

• 5 kg negašenog vapna, 
• 500 g kuhinjske soli
• 250 g sumpora
• 100 g bakrenog preparata.

Nakon miješanja smjesu ugasiti s 8-10 l vode dok se ne dobije radna otopina konzistencije vapnenog mlijeka. Krečenje je potrebno obavljati tijekom suhih dana kada je temperatura zraka iznad 0 °C, jer u suprotnom vapnena opna mrzne i odvaja se od drveta. Krečenjem se ne obuhvaća samo deblo (stablo) već i ramene grane prve etaže pa čak je poželjno i nekih 20-30 cm iznad njih, naročito kod mladih voćki koštičavog voća. 

Isključivo se obavlja četkom kojom je potrebno dobro napuniti pukotine u kori i račve grana. Tijekom krečenja smjesu je potrebno s vremena na vrijema promiješati kako ne bi došlo do taloženja. Prilikom krečenja boja na stablu će biti prozračna jer je još uvijek vlažno, ali sušenjem će doći do pojave bijele boje.