Kozičavost lista višnje i trešnje: Koliko tretmana provesti prije berbe?

Kozičavost lista višnje i trešnje proširila se u Europi 50-ih godina prošlog stoljeća i od tada izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima ovoga voća te u rasadničarskoj proizvodnji, navodi mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Piše kako u toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza dolazi do potpune defolijacije napadnutih stabala.

Kako izgleda kozičavost lista

Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja najčešće napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod te ovogodišnje izboje i tanje grančice. "Krajem svibnja i u lipnju se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina acervula s ljetnim konidijama. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini", opisuje ova savjetodavka.

Ubrzo će napad trešnjine muhe: Spasa nema kad se pojavi crna točka, tretirajte ranije

Kaže da kada se na jednom listu nalazi velik broj pjega on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne. Na peteljkama plodova i listova javljaju se duguljaste lezije, a na plodu nekrotične pjege s prljavobijelom prevlakom. Na kori mladica nastaju male pukotine unutar kojih su za vlažna vremena vidljive prljavo bijele nakupine konidija.

List starenjem postaje osjetljiviji

Oštrkapa-Međurečan naglašava kako gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na granama. Na zaraženom lišću se tijekom zime formira stroma u kojoj nastaju acervuli i apoteciji. U apotecijima se u rano proljeće formiraju askospore, a u acervulima konidije. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prilikama, ostvaruju askosporama i konidijama tijekom travnja i svibnja. Sekundarno širenje bolesti počinje nakon pojave simptoma, a omogućuju ga ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci.

"Smatra se da su u našim uvjetima apoteciji zreli sredinom travnja, a masovni let askospora odgovornih za primarne infekcije obično je sredinom svibnja. Infekcija se obavlja kroz puči, a da bi do nje došlo potreban je, ovisno o temperaturi; određeni broj sati vlaženja", ističe dodajući da intenzitet zaraze, osim o klimatskim prilikama, ovisi i o aktivnosti puči pa tako list starenjem postaje sve osjetljiviji.

"Period inkubacije ovisi o temperaturi i traje od 5 do 15 dana. Posljednjih godina u Podravini od sredine travnja do kraja lipnja bilježimo desetak jakih ili vrlo jakih infekcija uzročnikom kozičavosti lista", otkriva savjetodavka.

Bolji rezultati s dvije zaštite prije berbe

Opisuje kako se ranije smatralo da je za učinkovitu zaštitu od kozičavosti lista dovoljno provesti jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te dva prskanja nakon berbe, no danas se mnogo bolji rezultati postižu s barem dvije usmjerene zaštite protiv uzročnika kozičavosti lista prije berbe. Na taj način voćnjaci u kolovozu zadrže mnogo više lisne mase.

"Prijevremena defolijacija negativno utječe na voćku, loša je diferencijacija cvjetnih pupova, dolazi do retrovegetacije i slabog dozrijevanja drveta, a ponavlja li se defolijacija nekoliko godina uzastopno, može doći i do sušenja stabala", upozorava ona pojasnivši kako rokove zaštite fungicidima treba odrediti na osnovi vremenskih uvjeta i ostvarenih infekcija koje ovise o srednjoj dnevnoj temperaturi i broju sati vlaženja lista.

"Sigurniju zaštitu daje preventivna primjena fungicida, no fungicidi na bazi dodina u kišnim uvjetima mogu se primijeniti i kurativno nakon ostvarene infekcije", zaključuje savjetodavka.

Tablica 1. Fungicidi dozvoljeni za suzbijanje kozičavosti lista višnje i trešnje u 2026. godini

Važno je napomenuti da su jako bitne preventivne mjere koje smo trebali još u jesen obaviti, a to je sakupljanje i uništavanje opalog lišća.