Koji su sustavi održavanja tla u voćnjaku i kakav odabrati?

Održavanje tla u voćnjaku predstavlja jednu od temeljnih agrotehničkih mjera, osobito u prvim godinama nakon podizanja nasada. Kako objašnjava dr.sc. Dejan Bošnjak s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, pravilnim izborom sustava održavanja tla izravno se utječe na rast, razvoj i rodnost voćaka.

Trajna obrada tla

U mladim nasadima najčešće se primjenjuje trajna obrada tla, odnosno frezanje i održavanje ugara. "U prvim godinama eksploatacije, dok su voćke male, ključno je permanentno uništavanje korova", ističe Bošnjak.

Kako pojašnjava, korovi predstavljaju ozbiljnu konkurenciju za vodu i hranjiva, zbog čega mogu značajno usporiti razvoj mladih biljaka.

Prirodno i plansko zatravljivanje

Jedan od mogućih sustava je i prirodno zatravljivanje, odnosno formiranje ledine ili tratine. Međutim, riječ je o manje poželjnom rješenju. "To je najlošija opcija jer korovna flora troši najviše vode i hraniva", upozorava ovaj stručnjak.

Dodaje kako u takvim uvjetima voćke često zaostaju u rastu, slabije zametnu plodove ili pak ostaju sitniji. Ističe i kako je u takvim sustavima nužna redovita i pojačana gnojidba.

U suvremenim, intenzivnim voćnjacima najčešće se primjenjuje plansko zatravljivanje međurednog prostora djetelinsko-travnim smjesama. Prema riječima našeg sugovornika, takav sustav ima niz prednosti. "Trava se redovito kosi i ostavlja na površini, gdje se razgrađuje i obogaćuje tlo organskom tvari".

Također, ove smjese poboljšavaju strukturu tla, smanjuju njegovo zbijanje i omogućuju lakši ulazak mehanizacije nakon oborina jer imaju velik kapacitet za upijanje vode.

Malčiranje i herbicidni pojas

Važan segment održavanja tla je i malčiranje, odnosno nastiranje tla, bilo organskim ili neorganskim materijalima. Ova mjera doprinosi očuvanju vlage, smanjenju rasta korova i poboljšanju plodnosti tla.

Na Pokušalištu Fakulteta agrobiotenhičkih znanosti Osijek radnike smo zatekli upravo za vrijeme malčiranja. Oni to rade kada trava dosegne visinu od 15-ak cm. Bošnjak ističe kako ova metoda spriječava pčele i druge oprašivače da se spuštaju na cvjetove unutar nasada nego ih usmjerava direktno na cvijet voćki.

"Uloga je spriječiti dominaciju cvjetova koji se nalaze u međurednom prostoru", istaknuo je Bošnjak. Otkrio nam je da pčele baš ne vole miris kruškina cvijeta pa radije lete na one ostale koje se nalaze u voćnjaku poput mrtve koprive, maslačka i tratinčica. Također, problemi s oprašivanjem mogu nastati i ako je nasad u blizini polja uljane repice.

Uz malčiranje se u praksi često formira i herbicidni pojas unutar reda voćaka. "On se održava primjenom sistemičnih herbicida kako bi se uklonila konkurencija uz samu voćku", pojašnjava dodavši kako upravo takav način održavanja međurednog prostora koristi FAZOS na svom pokušalištu.

Ističe kako je cilj takvog pristupa osigurati optimalne uvjete za usvajanje vode i hranjiva. Dodaje i kako se, umjesto kemijskih mjera, mogu koristiti mehanička rješenja – strojevi s bočnim ticalima koji obrađuju tlo uz stabla bez njihovog oštećenja.

Uzgoj potkultura u voćnjaku

Jedan od sustava održavanja tla je i uzgoj potkultura, odnosno konsocijacija različitih biljnih vrsta unutar voćnjaka. Ipak, ovaj pristup ima niz ograničenja.

"One mogu otežati prolaz mehanizacije i izvođenje agrotehničkih zahvata poput zaštite" , upozorava dodavši da takve biljke često troše značajne količine vode i hranjiva, čime dodatno konkuriraju voćkama.

Izbor sustava održavanja tla ovisi o tipu proizvodnje, starosti nasada i ciljevima proizvođača. Kako ističe Bošnjak, ključ je u pravilnoj kombinaciji mjera koje će osigurati optimalne uvjete za rast i rodnost voćaka.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.