Malčiranje voćnjaka
26.02.2024. 07:30

Koje su prednosti, a koji nedostaci malčiranja voćnjaka?

Ako se nastire organskom tvari koja je bogata celulozom, kao što je slama, tada se u tlu osjetno smanjuje količina dušika. Što činiti u tom slučaju?

Foto: Depositphotos/Photozirka

9.265
476
0

Malčiranje ili nastiranje tla u voćnjacima, stara je agrotehnička mjera koja se od davnine primijenjuje s više ili manje uspjeha, stoji u knjizi Opće voćarstvo, prof.dr.sc. Ive Miljkovića koji pojašnjava da pod malčom podrazumijevamo nasatiranje ili prekrivanje tla u voćnjacima organskom tvari koja će postupno truljenjem obogaćivati tlo humusom.

Što koristiti?

U ovu svrhu se mogu koristiti natrulo sijeno (engl. mulch), slama, piljevina, treset, pljeva, listinac, kukuruzovina, nedozreli stajski gnoji, pokošena trava ili biljke za zelenu gnojidbu, biljni otpaci i sl.

Pod malčom se aktiviraju mikroorganizmi i fauna (najčešće gliste) tla. Na taj se način ono postupno obogaćuje humusom te mu se popravlja struktura i ostala fizikalna svojstva.

Ako se nastire organskom tvari koja je bogata celulozom, kao što je slama, tada se u tlu osjetno smanjuje količina dušika. Naime, mikroorganizmi koji razgrađuju celulozu koriste se dušikom za izgradnju svog tijela i svoje životne potrebe. U tom slučaju tlo treba dodatno gnojiti dušičnim gnojivima, savjetuje Miljković.

Ovo je vrlo korisna agrotehnička mjera, ali može imati i neke nedostatke.

Više je prednosti

Sprječava se prekomjerno isparavanje vlage iz tla pa voćke manje trpe od suše.
Poboljšano je akumuliranje oborinske vode (kiše) u tlo jer je općenito, a osobito na nagnutom terenu smanjeno površinsko otjecanje.
Smanjena je erozija, odnošenje i ispiranje hraniva i sitnih čestica tla.
Onemogućava se razvoj korova pa nema potrebe za obradom.
Popravlja se struktura tla u voćnjacima zbog tajrnijeg nakupljanja humusa.
Poboljšano je primanje kalija i fosfora iz tla, a i nekih drugih hranjivih elemenata.
Popravlja se toplinski režim tla i štiti korijenje od ozeblina.
Smanjuje se onečišćenje i oštećenje opalih plodova neposredno prije berbe.
Omogućen je lakši pristup voćjaku u svako doba, a osobito nakon kiše kada je potrebno ući s prskalicama radi brže i učinkovite zaštite od bolesti i štetnika.
Od osobitog je značaja u područjima gdje tijekom vegetacije ne pada dovoljno kiše ili gdje je raspored padalina nepovoljan, a nemamo uvjete za navodnjavanje.

Koji su nedostaci?

Postoji opasnost, odnosno mogućnost štete od požara.
Ispod malča i u malču su vrlo povoljni uvjeti za razvoj poljskih miševa i drugih glodavaca koji oštećuju korijenovu mrežu.
U malču mogu prezimjeti štetnici koji se na proljeće razvijaju u većoj mjeri.

Koje voćke ga vole - kada i kako malčirati?

Nastiranje tla u voćnjaku bolje podnose jezgričave voćke kao što su jabuka i kruška, zatim jagode, maline, ribiz i borovnice, a lošije koštuničave voćke poput breskve.

Tlo se može malčirati u svako doba godine, a najčeće se obavlja u proljeće, poslije proljetne obrade, pojašnjava Miljković.

Sezonska prognoza: Čeka nas proljeće toplije od prosjeka, a s njim i suša?

Debljina sloja malča se kreće od 10 do 15 cm, ako se koristi slama, natrulo sijeno ili trava. Treba paziti da se ne nastre uz samo deblo nego se uz njega ostavi nenastrti sloj tla oko 40 do 50 cm. To je važno kako bi se utjecalo na smanjenje eventualne štete od miševa i drugih glodavaca koji se naseljavaju ispod malča, a potom glođu koru debla i debljeg korijenja uz deblo.

Treba imati na umu da malčiranje utječe na pliće rasprostiranje korijenja voćke.

Tagovi

Malčiranje u voćnjaku Malčiranje voćke Nastiranje Prednosti malčiranja Nedostaci malčiranja Obogaćivanje humusom

Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

Tečaj "Poslovna poljoprivreda" u Osijeku i Zagrebu

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.