Keep in touch mreže za pokrivanje voćnjaka, tehnološki su zaokret u voćarstvu u smjeru povećanja profitabilnosti proizvodnje.
Pokrivanje voćnjaka mrežama iz razloga zaštite plodova od tuče, unazad 20 godina je uzelo maha. Pokazalo se kako je za uspješnost na tržištu nužno imati višegodišnji kontinuitet u dobavljanju kvalitetnog voća u adekvatnim (dogovorenim) količinama. Mreže su se pokazale neupitno učinkovite u čuvanju plodova od tuče i stoga su zaživjele. Na hrvatskom tržištu su se najviše prodavali sustavi austrijskih proizvođača Frustar i Fruit Security. U Europi ih ima mnogo više, ali im naše tržište nije bilo dovoljno zanimljivo pa se nisu niti proširili.
Već prije na Voćarskom portalu smo pisali i o posrednim učincima mreža u smanjenju sunčevih ožegotina, u smanjenju radijacije u vrijeme mraza i mogućem smanjenju šteta od mraza, od ometanja leta jabučnog savijača i smanjenih poteškoća od jabučnog savijača itd. Sustavi sklapanja mreža međusobno su se minimalno razlikovali, a u načelu su troškovi postavljanja mreža i troškovi materijala vrlo visoki i predstavljaju veliko opterećenje na proizvodnju u smislu amortizacije.
Troškovi postavljanja sustava protiv tuče svode se na nekoliko grupa:
Gospodin Mario Tonioni je pred nekih sedam godina krenuo s pokušajima drugačijeg pokrivanja voćnjaka. Umjesto da spaja mreže na sredinama redova plaketama, on je pustio mreže da slobodno padaju niz stablo, dopustio da mreže dodiruju stablo i vezao ih na deblu ili na stupovima. Nazvao ih je zato, Keep in Touch. Taj je način bio puno jednostavniji:
Sa samog aspekta cijene i jednostavnosti postavljanja mreža, kao i svakogodišnjeg spuštanja i podizanja mreža, ovaj je sustav bio kudikamo jednostavniji i jeftiniji. Svaki je voćar doslovno mogao doći kupiti materijala za onoliko redova koliko ima novca i samostalno ga postaviti. Toliko je bio jednostavan. Vremenom se međutim pokazalo kako je ovaj sustav, uz dosljedno usavršavanjem, daleko više od običnog sustava protiv tuče.
Odabir boje mreže je bio definitivno na bijeloj boji. Na taj način se postiglo više stvari. Bijela boja propušta više svjetlosti, ali kako mreže stoje više-manje vertikalno, tako direktnu svjetlost razbijaju i odbijaju i stvaraju difuznu svjetlost. Poznato je kako je za fotosintezu ključna upravo difuzna svjetlost, a ne direktna svjetlost. Na taj način se postiže veći koeficijent fotosinteze, pa onda i veća asimilacija nego s klasičnim mrežama i više nego na voćnjacima bez mreža. Više difuzne svjetlosti, više asimilacije, veći rodni potencijal. Prednost prva.
Kasnije se odlučilo kako bi pletivo trebalo biti gušće. Gušćim pletivom na vrhu događa se novi efekt. Novi vršni izboji kada dođu do mreže usporavaju svoj rast i tek izuzetno prođu kroz mrežu. Dakle, mreža zaustavlja njihov rast i na taj način relaksira stablo i smiruje porast. Isto se događa i bočno, iako je pletivo rjeđe nego na vrhu, ipak je dovoljno gusto (gušće nego na standardnim mrežama) da zaustavi porast ovogodišnjih izboja. Uvidjelo se da nove mreže fantastično smiruju porast. Prednost druga.
Sputavanje rasta je jedna od najvećih prednosti ovog sustava pokrivanja voćnjaka. A jedna od najvažnijih stvari za čuvanje plodova u hladnjačama je sadržaj kalcija u plodovima. Zato pametni voćari prskaju kalcijem pred cvatnju i onda 2-3 tjedna prije berbe, a oni manje uspješni voćari to rade kontinuirano preko ljeta, nadajući se da će plod asimilirati kalcij preko pokožice.
Ključna stvar se događa u ranim fazama razvoja ploda kada pasivnim protokom plod dolazi do kalcija za izgradnju stanične stijenke. Ako tada nemamo dovoljno kalcija, onda imamo problem koji ćemo kasnije teško otkloniti. KIT mreže ranim sputavanjem rasta omogućuju da plodovi u natjecanju s mladim ljetorastima za kalcijem dobiju više kalcija. Stoga plodovi voćnjaka ispod KIT mreža imaju viši sadržaj kalcija od voćnjaka ispod standardnih mreža. Prednost peta.
Kada spustiti mrežu? Uočeno je da pravodobnim spuštanjem mreža možemo utjecati na broj zametnutih plodova. Dr. Alberto Dorigoni sa San Michele instituta je došao do egzaktnih pokazatelja utjecaja termina spuštanja mreža na prirodno prorjeđivanje plodova. Okvirna je preporuka za većinu standardnih sorti da se mreže spuštaju kada je otvoreno 10 - 20 % cvjetova, kod normalne cvatnje. Na taj način ćemo prirodno imati prorijeđene plodove koje će biti potrebno samo ručno minimalno dorijediti. Dakle, u potpunosti može biti izostavljena hormonska (kemijska) prorjeda. Ukoliko se pak terminski zakasni, normalno je moguće odraditi kemijsko prorjeđivanje. Prednost šesta.
Ranim prorjeđivanjem direktno utječemo na ekonomiku raspolaganja asimilata. Ako rano prorijedimo, tada imamo ranije konačni broj plodova koje stablo treba dohraniti do kraja. Ako je to tako, onda su ti plodovi krupniji u berbi i to je dokazano. Prednost sedma. Ako prorijedimo ranije, onda možemo ostaviti veći broj plodova i povećati urod. Prednost osma. Ako prorijedimo ranije, imamo manji koeficijent alternance. Prednost deveta.
Pokušavalo se utjecati na povećanje obojenosti plodova razvlačenjem bijelih reflektirajućih folija po travi pred berbu. Na taj način su se postigli dobri rezultati. Osunčanost i razlika dnevnih temperatura osnovni su uvjeti dobivanja dopunske boje plodova. KIT mreže su bijele i kako smo rekli, povećavaju difuznu svjetlost. Pritom se događa isti efekt kao sa bijelim reflektirajućim folijama na dobivanje boje. Stoga plodovi ispod takvih mreža imaju signifikantno bolju obojanost i dinamiku boje. To onda utječe na smanjenje broja prohoda berbe i troškove berbe. Prednost deseta.
Bilo je za očekivati, a to je i dokazano, da je ujutro temperatura ispod mreže viša nego u okolišu. To je i dokazano. U prosjeku je temperatura za dva stupnja viša. U posjeti gospodarstvu Apfelino su nam potvrdili da su na sorti Boskoop prošle godine, nakon -3,5°C bili bez plodova zbog mraza. Ove godine je bilo -4,5°C i ispod mreže imaju normalan rod. Na praktičan način ove mreže su i zaštita od mraza. Prednost jedanaesta.
Kako je temperatura tijekom jutra viša ispod mreža, tako je i temperatura za cca 2°C niža u najtoplijem dijelu dana. To dakako utječe na efikasnost fotosinteze i smanjenje sunčevih ožegotina. Prednost dvanaesta.
Za postavljanje ovih mreža ne trebate nikakvo stručno znanje. Bitno je da imate stabilne stupove (preporuča se da dubina stupova bude oko 1 m), da postavite sidra na početku i na kraju reda. Bočna sidrenja ne trebate (kao što nismo prije niti radili, samo smo pazili da redovi budu tako učvršćeni da se ne sruše od roda) osim kod ekstremno dugih redova kada je dobro po sredini staviti poprečnu žicu. Na stupove koji mogu biti kućne izrade (kestenovi ili bagremovi stupovi zaštićeni u dijelu koji ide u zemlju) ide kapa, uzdužna žica i direktno mreža koja se slobodno spušta do dolje. Osim kapa, idu i lanci za zimsko vezanje mreže i to je to. Svatko samostalno to može odraditi. Praktički vam nitko ne treba raditi projekt, nego samo kupujete materijal i stavljate ga sami.
Ako su postojeći stupovi prekratki, možete ih dodatno povisit nastavkom, a ima i primjera gdje se na krušku na sjemenjaku vrh stabla pretvorio u stup i na njega je direktno išla kapa i mreže.
Možda je jedna od najvećih prednosti ovog sustava za voćare ta što ne treba uzimati kredita, niti raditi velike projekte kojim biste pokrili sve. Možete uzeti mreža za novca koliko imate i iz godinu u godinu povećavati udio pokrivenih voćnjaka. A u prosjeku je jeftiniji 20 - 30 %, ako uzmete sve kompletno, zajedno sa stupovima.
Dodatne materijale možete naći na sljedećem linku.
Tagovi
Autor
cdomagoj
prije 9 godina
lijepo zvuci, ali po meni jos ne izgleda kao sustav koji je u prednosti nad klasicnim sustavom obrane od tuce, ali i obrnuto... doduse jos mi dosta toga nije jasno.. :)Stupovi (drveni ili betonski) bi trebali biti 0,5m duzi samim time i deblji, sto znaci visu cijenu u odnosu na klasicni sustavMreže- najskuplji dio sustava, samim time sto je puno gusca vjerojatno je i jos skuplja, a ukupna povrsina potrebna za pokrivanje je isto tako veca, tako da je i cijena (moja pretpostavka) puno vecaSidra i ostala plastična i metalna galanterija (kape, žice, sajle, plakete)- sustav bez bocnih sidara mi je tesko zamisliti u modernom vocarstvu kada imate cijeli red vocaka na visini od 3,5m, recimo 15kg po stablu i razmaku u redu od 0,75-1m, i nek se poklopi visa vlaznost tla sa dobrim bocnim vjetrom... ali recimo da to stima, za sad smo ustedjeli na plaketama, sajlama i zicama i na vremenu naravno... ako su nesto nizi ti nasadi kao sto mi se cini da jesu sa slika iz prilozenog linka, opet zrtvujemo rodni volumen, na ustrb jeftinijeg sustava sto bi u cijeloj prici bio najveci trosak.Trošak montaže- pretpostavit cemo da je nesto manji... sa ulaganjima smo tu negdje, iako osobno mislim da je taj sustav nesto skuplji. sto se tice ostalih mogucih nedostataka, prvo bih izdvojio probleme koji se vjerojatno javljaju u berbi, rezidbi i svim ostalim zahvatima koji ometaju radnika da obavi posao komotnije, naravno mehanizirana berba otpada vise manje... a vjerujem da isto tako kao sto smanjuje utjecaj oborina pod mrezom, isto tako i ometa da skropivo dopre do same biljke, odnosno da ga se dosta zadrzi na mrezi.... i naravno, vjerujem da mreza dodiruje odredene plodove, kao i na bocnim redovima klasicne zastite, sto znaci da u slucaju tuce ne otpisujete stetu na 1 bocni red (2 strane parcele), nego to mnozite sa svim redovima sa obje strane. definitvno je fizicka barijera za stetnike i to je cisti +, ali isto tako, ako vam se recimo zavuce krvava us, ili crveni pauk, koji i ovako traze veci utrosak skropiva, isto treba ocekivati probleme. ako bih podizao vocnjak na 0,5 pa cak i 1ha, mozda bih se odlucio za taj sustav, ako ne cijeli, bar dio... ali za svaki veci nasad ipak bih odabrao klasicni sustav sa relativno vecim ulaganjima, ali vecom sigurnoscu... nisam upoznat bas sa ekonomskom pozadinom price, pa se ispricavam ako sam negdje pogrijesioovo je samo moje laicko videnje stvari zato ima puno "vjerojatno" dijelova, u svakom slucaju hvala autoru sto nas je upoznao sa nekim inovacijama u tehnologiji, da se ne trebamo cuditi za 15 godina talijanima, kao sto je to bilo prethodnih godina... doduse, vjerujem kako ce se i u ovaj sustav jos ulagati i razvijati...