• Kruška
  • 09.01.2021. 16:30

Kako regulirati rodnost kruške?

Za uspješno plodonošenje kruške na većim nadmorskim visinama i sušnim područjima najmanje su povoljni južni, istočni i otvoreni položaji.

Foto: Bojan Kecman
  • 223
  • 19
  • 0

Prilikom podizanja nasada kruške kao imperativ nameće se pravilo da ovu voćnu vrstu treba uzgajati u područjima gdje za nju postoje povoljni uvjeti: klimatski, zemljišni i orografski. Ali, i pored toga može se pogriješiti pri podizanju voćnjaka. Najčešće prilikom izbora zemljišta i položaja, naglašava stručnjakinja za voćarstvo, Ivana Gligorijević.

Kruška može redovno i obilno rađati samo ako je posađena na dubokom, aeriranom i plodnom tlu, povoljnog vodno - zračnog režima. Ako su zasađene na nepogodnom terenu, prije svega po fizičkim osobinama, treba ih nastojati što prije popraviti. Teška, zbijena i vlažna tla popravljaju se dreniranjem, humifikacijom, a ponekad i kalcizacijom. Laka i pjeskovita trebalo bi obilno gnojiti organskim hranjivima.

Za uspješno plodonošenje kruške na većim nadmorskim visinama i aridnim (sušnim) područjima najmanje su povoljni južni, istočni i otvoreni položaji. Prvi zbog nedostataka vlage, drugi zbog opasnosti od mrazeva za vrijeme faze cvjetanja, a treći zbog jakih vjetrova.

Pogrešan izbor sorti oprašivača

S obzirom na to da je kruška praktično samooplodna, jasno je da je njen uspješan uzgoj, između ostalog, uvjetovan i pravilnim izborom sorti oprašivača. Dođe li do greške kod odabira oprašivača efikasan način je precijepljenje sorte, a dok se to ne učini rodnost se može poboljšati unošenjem grančica u vrijeme cvjetanja pogodne sorte oprašivača.

Kako smo ranije pisali, najbolja podloga za uzgoj krušaka je dunja. Međutim, pri kupovini sadnica treba obratiti pažnju na sorte koje su vegetativno nedovoljno podudarne s dunjom kao podlogom.

Preduboka sadnja

Preduboko posađene slabo napreduju i vrlo malo rađaju. Ako se ova greška primijeti još dok su stabla mlada, najbolje je da se izvade iz zemlje i ponovo zasade na odgovarajuću dubinu. Međutim, ako su starija, presađivanje nije dobra metoda. U tom slučaju treba u obliku zdjele otkopati zemlju oko stabla do korjenovog vrata.

Time se poboljšava vodni, zračni i toplinski režim tla u zoni korijena, čime se potiče vegetativni porast, diferenciranje cvjetnih pupoljaka, bolje zametanje plodova i obilnije plodonošenje, navodi ova stručnjakinja.

Prevelika bujnost

Pretjerana bujnost je u suprotnosti s obilnom rodnošću. Najčešće se javlja kod stabala gdje je cijepljnje obavljeno na sijancu divlje kruške ako se preobilno gnoji dušikom, a može biti posljedica i preoštre rezidbe. Ako se to dogodi, treba smanjiti bujnost prstenovanjem, stavljanjem metalnih pojaseva, zarezivanjem kore ili savijanjem grana.

Prstenovanje se obavlja na deblu ili ramenim granama ovisno od debljine. Na stablu se (najčešće na oko centimetar ispod prve ramene grane) izreže kora, u vidu prstenova, širine 0,5-1 cm. Ova mjera obavlja se u prvoj polovici svibnja (oko mjesec i pol prije početka diferenciranja cvjetnih pupoljaka), da bi se pojačalo nagomilavanje ugljikohidrata na dijelu iznad prstenova, čime se uspostavlja fiziološka ravnoteža s dušikom, što je preduvjet za diferenciranje cvjetnih pupoljaka, odnosno plodonošenje.

Pravilna rezidba kruške za bolji i kvalitetniji urod

Bujnost se može smanjiti, a rodnost ubrzati i stavljanjem metalnih pojaseva na deblo. Oni se obično stavljaju pri dnu, najkasnije do početka svibnja. Njihovo djelovanje se bazira na otežanom ili potpunom prekidu rada sekundarne kore, zbog urastanja pojaseva u deblo prilikom njegovog sekundarnog debljanja. Time ugljikohidratna hrana ne može u potpunosti proći iz krune u korijen, čime se smanjuje bujnost i poboljšava diferenciranje cvjetnih pupoljaka. Čim se primijeti da pojasevi počinju urastati u koru debla, treba ih skinuti.

Zarezivanje kore i ramenih grana, još je jedan način smanjenja bujnosti i povećanja rodnosti stabla. Izvodi se oštrim nožem počevši od osnove ramenih grana pa naniže, pravljenjem ureza 30-40 cm dužine sa prekidima od dva do tri centimetra i skretanjima lijevo i desno od prvog ureza. Tako se radi sve do korjenovog vrata. Kora se zarezuje rano u proljeće, najčešće u travnju.

Savijanje grana je najjednostavniji postupak za smanjenje bujnosti. Obavlja se tako što se prvo saviju i vežu za niže, duže i jače grane pa zatim slabije i tanje.

Iscrpljena stabla

Ukoliko se u uzgoju ne primjenjuju redovno i pravilno sve agrotehničke mjere ili ako je nasad oštećen tučom ili jakim mrazem, stabla se brzo iscrpe i sve manje rađaju. Da bi im se povratila snaga, potrebno im je prije svega obilna gnojidba kako organskim, tako i mineralnim gnojivima, jače orezivanje, a po potrebi i pomlađivanje i redovna zaštita od uzročnika bolesti i štetnika, ističe Ivana Gligorijević.


Tagovi

Uzgoj kruške Rodnost Sadnja kruške Bujnost Prstenovanje Zarezivanje kore


Autorica

Julijana El Omari

Više [+]

Diplomirana novinarka koja je svoju specijalnost pronašla u agro novinarstvu. U poslu i životu vodi se Nietzscheovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na svome OPG-u u Štriki pokraj Umaga obnavljam suhozide i izrađujem nove. Zaljubio sam se u ovu vrstu tardicijskog zidanja i svakoga dana bih stvarao nešto novo. Cilj mi je sagraditi svojim rukama Kažun, okrugli ili pravokutni.