Kako pravilno gnojiti nasade oraha?

Gnojidba oraha je vrlo važna agrotehnička mjera jer ta voćna vrsta za svoj razvoj troši velike količine hranjivih tvari živeći i po nekoliko desetljeća na istom zemljištu. Različiti organi oraha troše i različite količine hranjivih tvari. Plodovi troše puno fosfora i dušika, a lišće dosta kalija i magnezija. Ovisno od uzrasta i razvijenosti korijenovog sustava orah troši nejednake količine hranjivih tvari. Pravilnom gnojidbom poboljšava se zemljišna struktura, od koje ovisi vodno-zračni režim, ali se istovremeno povećava i plodnost. Kako navodi diplomirana inženjerka poljoprivrede Ana Đoković gnojidbom se regulira trajanje vegetacije, otpornost na mrazeve, bolesti i štetnike, kvalitetu plodova, kao i dugovječnost stabala.

Orah treba uzgajati na zemljištima dobre strukture i bogatim humusom. Posebice je značajna pH vrijednost zemljišta, koja treba iznositi 6-8. U mladom nasadu oraha najveće su potrebe za dušikom. On se dodaje prije početka vegetacije (2/3) količine krajem svibnja ili početkom lipnja (1/3). Količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 grama, a svake naredne, zaključno s petom godinom, količina se povećava dva puta.

Količina gnojiva određuje na osnovi folijarne analize i izgleda voćke

U fazi pune rodnosti orah se gnoji na osnovu analize zemljišta i lista i planiranog prinosa. Količina gnojiva određuje se na osnovi folijarne analize zemljišta i izgleda voćke. Folijarna analiza se provodi svake godine između svibnja i lipnja. Dušik je posebice potreban od zametanja plodova do kraja vegetacije. Plodovi sadrže više dušika od svih drugih organa. Iz zemljišta se za potrebe plodova iznese oko 60% dušika, lišće 30%, a za stvaranje novog tkiva 10%. Najvažnija je ishrana dušikom i kalijem.

Organska gnojiva se unose svake treće ili četvrte godine

Orah se gnoji organskim i mineralnim kompleksnim gnojivima. Organska gnojiva se unose svake treće ili četvrte godine i to u jesen u količini 30-50 t/ha, zajedno s fosforno-kalijevim gnojivima, uz obavezno zaoravanje. Dušična gnojiva se unose u dva navrata - pred početak vegetacije i krajem svibnja ili početkom lipnja. Za postizanje visokih prinosa orijentacijske količine osnovnih hranjivih tvari koje se po hektaru unose gnojidbom trebaju biti:

• 120-150 kilograma dušika
• 50-60 kilograma fosfora
• 200-250 kilograma kalija

Kada je riječ o kiselosti zemljišta na kojima se uzgaja orah, u proizvodnoj praksi i ogledima je dokazano da ta biljka ima veći rast i prinos kada je uzgajana na zemljištima s pH 7 u odnosu na pH 6 i pH 8,2. Utjecaj pH na porast organa ovisi od karakteristika zemljišta. Kiselost zemljišta sprječava rast korijena, što ograničava i usvajanje hraniva iz dubljih slojeva i povećava ovisnost stabla od sadržaja hraniva u vodi, koja se nalazi u površinskom sloju zemljišta. Dakle, usvajanje hranjivih tvari može biti ograničeno povećanom kiselošću zemljišta.

Veća kiselost zemljišta može ograničiti usvajanje hraniva

Usvajanje pojedinih elemenata je povezano s pH reakcijom zemljišta. Najpovoljnija vrijednost pH za usvajanje dušika i kalija je iznad 6,0; a kalcija i magnezija iznad 7,0. Za bor, mangan, cink i bakar pH treba biti između 5,5 i 7. Efikasna gnojidba ovisi od hranjivog elementa koji je u minimumu, što znači da u gnojivu treba postojati pravilan odnos između pojedinih hranjivih tvari. Optimalna gnojidba dušikom čini neophodnim i gnojidbu kalijem i fosforom. Povećanje odnosa dušika prema kaliju (N:K) izaziva nepotpuno usvajanje kalija, i obrnuto, ako se poveća količina kalija, onda se slabije usvaja dušik. Također se antagonistički ponašaju željezo, mangan i cink prema magneziju, fosfor prema cinku i bor prema magneziju.

Danas se najsigurnijom metodom za određivanje potrebe za pojedinim hranjivim elementima smatra ako se pedološko-kemijska analiza zemljišta dopuni kemijskim analizama listova i drugih organa voća. Nedostatak dušika i kalija, a u nekim slučajevima i fosfora, kao i mikroelemenata (Fe, B, Cu, Zn, Mg i Mn) može se utvrditi prema morfološkim promjenama na lišću, rjeđe na plodovima, kori stabla i dr.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor