Kako liječiti rane na voćnim stablima?

U voćarstvu postoji stalna potreba za saniranjem rana na stablima i granama krošnje. One se razlikuju po načinu nastanka, obujmu i dubini oštećenja. Mogu nastati zbog mehaničkih oštećenja, pojave bolesti, oštećenja od štetnika ili kao rezultat rezidbe. Ako nisu liječene, predstavljaju otvorena vrata za mnoge uzročnike oboljenja, naseljavanje štetnika, a sve to može dovesti do umanjenja rodnosti, kvalitete plodova, imuniteta i na kraju do propadanja voćnog stabla.

Različite rane na stablima voćaka

Kao redovan dio formiranja i održavanja voćnjaka obavlja se rezidba koja stvara brojne otvorene rane. Uglavnom se radi o onima male ili srednje površine koje se lakše štite i zarastaju. Za rezidbu treba koristiti dezinficiran alat kako ne bi došlo do prijenosa uzročnika bolesti.

Mogu nastati i uslijed djelovanja tuče, vjetra, niskih temperatura. Naročito su opasne kada nastanu na mladim sadnicama u rasadnicima i tek posađenim voćkama. Tada su ona ugrožena, dok to ipak nije slučaj sa starijim stablima.

Stoga ih je potrebno očistiti, ukloniti oštećene dijelove. Kada je u pitanju izmrzavanje, uklanja se dio grane koji je odumro. Grane koje su polomljene djelovanjem vjetra se odrežu. Saniranje je neophodno kako bi sačuvali voćke od isušivanja kore i površinskog sloja drveta.

Važnost dezinfekcije

Poslije saniranja je obavezno dezinficirati i zaštititi slojem premaza kako bi zaštitili koru i drvo od oksidacije, djelovanja mraza i niskih temperatura tijekom zime, naseljavanja patogena i napada štetnika. Isti slučaj je i s oštećenjima koja nastaju pod djelovanjem bolesti i štetnika.

Alat koji se koristi za čišćenje potrebno je prethodno dezinficirati alkoholom. Time ćemo spriječiti prijenos patogena i sitnih štetnika na sljedeća stabla. U slučaju da radimo na saniranju rane nastale zbog oboljenja, potrebno je dezinficirati i ruke.

Nakon čišćenja, obavlja se dezinfekcija. Ona se obično obavlja sa 5% otopinom bakra ili 10% otopinom željeznog sulfata.

Premazivanje rane na drvetu

Za potpunu zaštitu, rana se tretira premazima, kao što je voćarski vosak koji se može kupiti u poljoprivrednim ljekarnama. Važno je napomenuti da i od gline možemo napraviti sredstvo koje je jeftino, efikasno i jednostavno za pripremu.

Kada tretiramo rane nastale kao rezultat pojave bolesti ili napada štetnika, one se prvo dezinficiraju, a zatim premazuju. Kada su velike, prekrivaju se pamučnim krpama namočenim u ovu smjesu. Preporučljivo je koristiti upravo ovaj materijal jer druge vrste tekstila mogu spriječiti zarastanje i oporavak.

Premaz od gline

Za pripremu premaza napravi se smjesa od gline, divizme i pepela. Potrebno je na 1kg gline i divizme dodati 100g pepela. U ovu smjesu se dodaje voda kako bi dobili gustu smjesu. U nju se može dodati i 1% bakreni sulfat kada tretiramo rane od bolesti.

Kako bi spriječili brzo isušivanje, tijekom ljeta se nanesena smjesa premaže prirodnim uljima ili umota folijom.

Pripremljeni premaz je gust, a nanosi se četkom ili gletaricom.

Tradicionalna smjesa

Od davnina su ljudi pokušavali sanirati rane na drveću. Jedan stari recept za ovu namjenu se priprema od 1,6kg goveđeg gnojiva, 100g riječnog pijeska, 800g pepela i 800g vapna. Sve se dobro izmiješa kako bi dobili kompaktnu smjesu koja se lako nanosi na ranu i dobro prijanja.