• Isplativost proizvodnje
  • 11.12.2014. 18:00

Kako je moguće s 5 ha jabuka ne biti profitabilan?

Mnogi se pitaju koliko voćnjaka jabuka treba imati da bi proizvodnja bila isplativa. Mnogi samo sade nove voćnjake računajući da će im, ako će imati više hektara voćnjaka, biti isplativija proizvodnja. Kod takvog pristupa je sigurno jedno, da će troškovi proizvodnje biti veći.

Foto: depositphotos.com
  • 7.677
  • 544
  • 0

Mnogi se pitaju koliko voćnjaka jabuka treba imati da bi proizvodnja bila isplativa. Mnogi samo sade nove voćnjake, računajući da ako će imati više hektara voćnjaka, će proizvodnja biti isplativija.

Kod takvog pristupa je sigurno jedno, da će troškovi proizvodnje biti veći. Koliko će biti veći prihodi, pa onda i dohodak, to je neizvjesno.

Ovaj članak je rezultat rada s mnogim voćarima dobiven uvidom u poslovanja najrazličitijih voćarskih gospodarstava.

Koji su faktori uspješnosti voćarske proizvodnje?

  1. Prinos jabuka po hektaru
  2. Pristup dobrom tržištu
  3. Adekvatna kvaliteta prinosa, što uključuje vanjsku i unutrašnju kvalitetu te sortu
  4. Sigurnost proizvodnje (navodnjavanje, mreže, protumrazna zaštita ili adekvatni voćarski položaj)
  5. Pristup jeftinom kapitalu
  6. Površina

Manje-više, redoslijed označava i značaj pojedinog faktora. Površina je zadnja. Ona je značajna u onom trenutku kada nabavljamo zahtjevnu mehanizaciju koja se onda amortizira na veću površinu. U Hrvatskoj međutim, veća površina uglavnom znači manju dosljednost u provođenju tehnoloških operacija, a tada se onda najviše gubi na prinosima i kvaliteti, što onda rezultira lošom prodajom i lošim rezultatom.

Prva i treća stavka označavaju zapravo dobro provedenu najbolju moguću tehnologiju proizvodnje. Primjer dobro provedene tehnologije je voćarstvo jabuka južnog Tirola u Italiji. Tamo na cca 18.000 hektara beru prosječno preko 70 t/ha jabuka. Uključujući i voćnjake u obnovi. Ako to usporedimo s hrvatskim prosjekom kojeg procjenjujem (isključivši pritom spekulativne voćnjake koji postoje samo na papiru), na nekih 15 t/ha, tada je posve jasno da isplativost voćnjaka koji daje 70 tona i 15 tona ne može biti isti.

Nema zajamčene otkupne cijene

Pristup tržištu je važan s aspekta plasiranja jabuke u vrijeme berbe, naplate i tek onda otkupne cijene. Unazad dvije godine u Hrvatskoj su se dogodili veliki potresi na tržištu. Zajamčena otkupna cijena je prestala postojati kao pojam i tržište je počelo funkcionirati u uvjetima hrvatskog voćarstva. Da, to tržište je upravljano od strane trgovačkih lanaca, da, hrvatski voćari su neudruženi, a ako i jesu udruženi, onda nisu udruženi na razini prepoznatljivosti na tržištu po kvaliteti, nego isključivo na osnovi atributa hrvatski ili regionalni. U takvim uvjetima, voćar može dobiti onoliko koliko trgovac želi platiti voćaru, minimizirajući svoj rizik.

Primjera radi, ove godine se to kretalo po sortama otprilike:

1. Idared: 0,15 EUR
2. Zlatni: 0,18 - 0,20 EUR
3. Crveni delišes, Fuji: 0,22-0,25 EUR

Očekivani prihod 50 ha voćnjaka

Ove cijene se odnose na otkupljivače koji su stvarno plaćali jabuke, i to u berbi. I sad se vraćamo na pitanje isplativosti proizvodnje jabuka na 5 ha površine. Ako bere 50 t/ha i ako ima sortu koja se plaća 0,25 EUR, onda je očekivani prihod 250.000 kg x 0,25 eur = 62.500 eur. Ako ima sortu koja se plaća 0,15 EUR, onda je ukupan prihod 37.500 EUR. Razlika u prihodu s obzirom na sortu je dakle 15.000 EUR! Ako su prinosi na razini hrvatskog prosjeka, onda je potpuno nepotrebno raditi ikakve kalkulacije, proizvodnja jabuka na razini hrvatskog prosjeka je sigurno neisplativa!

Treba imati u vidu da ukoliko imamo štetne događaje poput tuče, mraza, suše, da to itekako može utjecati na ukupan rezultat i nepotrebno je obrazlagati zašto je dobro imati mreže i navodnjavanje, po mogućnosti na najboljem voćarskom položaju na kojem nikad nema mraza.

Pristup jeftinom kapitalu

Pristup jeftinom kapitalu je jako značajan. Investicija u 5 ha voćnjaka je oko 250.000 KN x 5 = 1.250.000 KN. Razlika između troška kredita od 2% (jeftini kapital) i 7% (skupi kapital), na 10 godina je ovakva:

  1. Skupi kapital, 7%, ukupno plaćenih kamata: 481.250 KN, 48.125 KN godišnje u 10 godina
  2. Jeftini kapital, 2%, ukupno plaćenih kamata: 137.500 KN, 13.750 KN godišnje u 10 godina

Razlika je 34.375 KN godišnje!

Obračun je napravljen kao da se svake godine otpisuje jednaki dio glavnice. U stvarnosti se izračunava podjednaka visina anuiteta pa se onda i glavnica zapravo sporije isplaćuje pa je onda u biti razlika još i veća.

Troškovi proizvodnje

Troškovi kredita su dio troškova proizvodnje. Kod visokih prinosa su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda manji, a kad je ta razlika tako velika kao u slučaju razlike u prosječnim prinosima hrvatskih i tirolskih voćara (!!!), onda su troškovi proizvodnje vrlo značajna stavka u obračunu rezultata.

  • Troškovi zaštite se po hektaru kreću na razini 10.000 kn.
  • Trošak berbe je na razini 0,3 kn/kg.
  • Trošak mineralnih gnojiva i hormona je po hektaru cca 5.000 kn
  • Trošak goriva i maziva: 5.000 kn
  • Trošak kredita: skupi kredit (173.125 KN/5 ha), jeftini kredit (138.750 KN/5 ha)
  • Trošak radne snage (rezidba, prorjeđivanje i ostali poslovi bez berbe): 4.000 KN/ha

Primjer 1.

Kad se sve zbroji, trošak proizvodnje sa skupim kreditom je ukupno 418.125 KN. Norma berbe je 800 kg/h, prosjek 50 t/ha. Ukupan trošak po 1 kg jabuka je 1,672 KN/kg. Ako je to bio fuji kojeg su prodali po 0,25 EUR, onda su na 5 ha ostvarili dohodak od 50.625 KN s kreditom od 7% kamata, a 85.000 KN s kreditom od 2%. Da isti voćar ima isti prinos idareda kojeg će prodati po 0,15 EUR, tada bi ostvario gubitak od 136.875 KN, odnosno 102.500 KN ukupno. Drugim riječima, tražio bi reprogram kredita.

Primjer 2.

Recimo da je poboljšao normu berbe na 1.600 kg po osobi na 8 sati rada, tada bi trošak proizvodnje bio 1,52 KN/kg, odnosno 1,39 KN/kg, tada bi zaradio na fujiju 88.125 KN, odnosno 122.500 KN, a na idaredu bi opet izgubio, ali malo manje.

Primjer 3.

Recimo da je voćar brao 70 t/ha, i to sortu fuji. U tom slučaju bi sa skupim kreditom zaradio ukupno 260.625 KN, a s jeftinim 295.000 KN. S druge strane, s idaredom bi sa skupim kreditom izgubio 1.875 KN, a s jeftinim kreditom bi zaradio 32.500 KN.

Primjer 4.

Južni Tirol. U obračunu za svoj zlatni delišes dobije 0,35 EUR i bere 70 t/ha. Njegov ukupan dohodak je oko pola milijuna kuna. Na organiziranju tržišta oni dobiju dvostruko.

Uvjet sigurne proizvodnje i pristupa tržištu

I konačno, kakav će biti zaključak? Je li isplativo imati voćnjak jabuka na 5 ha? Ovisi. Ovisi o mnogo parametara, a glavne smo naveli gore. Osnovni uvjeti su dakle, mogućnost da se radi perfektna tehnologija, u pravo vrijeme, na pravi način i s pravim sredstvima rada. Uvjet je imati pristup jeftinom kapitalu i sve odraditi pravovremeno. Uvjet je imati posađenu dobro sortu koju tržište traži. Uvjet je imati sigurnu proizvodnju. I uvjet je imati pristup tržištu.

Kako vidimo, biti voćar nije jednostavno. Puno je uvjeta i svi su zahtjevni i traže da ih se u potpunosti ispuni. Razlike između solidnih 50 t/ha i 70 t/ha u rezultatu su velike. Da, ako imate 70 t/ha izvrsne robe, možete jako dobro živjeti od jabuka. Ako imate 25 t/ha, onda vam može pomoći samo rijetka mogućnost direktne prodaje. Zato je bolje imati na manjoj površini viši prosjek, nego na velikoj površini nizak prosjek. I to je jedan od najvećih problema hrvatskog voćarstva.

Ovakve jednostavne kalkulacije koju sam sada odradio, voćari uglavnom ne rade i nisu svjesni gdje im nestaje novac. Uglavnom su usmjereni samo na prodajnu cijenu. Prodajna cijena je jako bitna, ali nije jedina. Mnoštvo je drugih faktora koji utječu na uspješnost. Zato je nužnost da voćari, kao i svi poljoprivrednici, koriste suvremene tehnologije i rade kalkulacije kako bi pravovremeno znali koliko su i jesu li profitabilni.

Foto: depositphotos.com


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Pročitaj više »

Tagovi

Jabuka Troškovi proizvodnje Mehanizacija Faktori uspješnosti Južni Tirol Otkupna cijena Idared Zlatni delišes Fuji Prihod Kapital Reprogram kredita Pristup tržištu 5 ha Pofitabilnost Dohodak


Autor

Damir Lučić

Damir Lučić, voćar i diplomirani agronom iz Velike Gorice, bavi se analizama efikasnosti voćarstva te savjetovanjem voćara. Piše za brojne domaće stručne časopise, a čest je suradnik i emisija o poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi