Kako i kada je najbolje brati breskve?

Plodovi breskve ne mogu se dugo čuvati, međutim, ako se pravilno odredi trenutak berbe i uvjeti čuvanja breskve, može se dosta produžiti njihova upotrebna vrijednost, kao svježeg voća. Plodovi ovog voća mogu se čuvati jedan do pet tjedana. Veoma su nježni pa se zato berbi mora pokloniti posebna pažnja. Najčešće se koriste u svježem stanju pa ih je potrebno brati pravovremeno kako bi na tržište stigli svježi i neoštećeni. Početak berbe ovisi od njene namjene.

Svaka sorta pokazuje vlastite karakteristike zrenja a ono što im je zajedničko je:

• promjena boje u žutu, crveno - žutu ili crvenu;
• omekšavanje ploda;
• miris ploda se mijenja i poprima miris svojstven sorti;
• čvrstoća mezokarpa;
• kod nekih sorti izraženo je odvajanje mesa ploda od koštice
• masa ploda povećava se i dostiže svoj maksimum sorte.

S berbom krenuti kada je do 80% plodova zrelo

Berbu treba započeti kada je 70 - 80 posto plodova zrelo. Ne treba ih brati kada su zeleni jer neće doći do naknadnog zrenja, bez nekih drugih promjena. Također, meso ploda mora biti čvrsto, dosta sočno i aromatično - što su i glavne karakteristike ove voćne vrste. Često se događa da ne sazru svi plodovi istovremeno, tada je najbolje berbu obaviti u više navrata ili sukcesivno. Prvo brati prvoklasne i dobro zrele plodove, a kasnije one što ostanu na stablu i koji će za nekoliko dana dostići krupnoću, boju i kvalitetu za branje.

Za određivanje optimalnog trenutka berbe breskvi postoji nekoliko metoda:

Promjena osnovne boje pokožice ploda
Ova metoda raširena je i jednostavna. Berba počinje kada se osnovna, zelena, boja pokožice počinje mijenjati u žutu ili bijelu (kod bjelomesnatih sorti), osim kod sorti koje zadržavaju zelenu boju i u punoj zrelosti. Naravno, ova metoda nije dovoljno objektivna pa se kao pomoć koriste karte ili kodovi boja.

Čvrstina mezokarpa ploda
Ova metoda uglavnom se preporučuje kod sorti kod kojih dopunska boja u potpunosti pokriva osnovnu boju prije pune zrelosti. Za mjerenje čvrstine mezokarpa breskve, koriste se penetrometri. Kod većine sorti minimalna čvrstoća ploda treba se kretati od 4,5 do 5 kilograma/cm2 , s tim što se kod ranih sorti dopušta odlaganje berbe dok čvrstoća ne padne do tri kg/cm2 zbog poboljšanja organoleptičkih osobina, odnosno, boje i okusa. Ako su plodovi namijenjeni dužem čuvanju onda čvrstoća plodova treba biti oko šest kg/cm2.

Sadržaj topive suhe tvari
Za većinu sorti breskve, preporučuje se da u plodu pred početak berbe bude minimalno devet posto topive suhe tvari. Odstupanja su jedino dozvoljena kod ranih sorti. Navedene metode za određivanje trenutka berbe mogu se kombinirati, u cilju sigurnijeg određivanja trenutka berbe.

Ručna i strojna berba breskve

Ručno se beru plodovi za potrošnju u svježem stanju. Ovaj tip berbe treba obaviti pažljivo i to čitavom šakom, ne pritiskujući plod prstima kako bi se izbjeglo nagnječenje. Brati ručno u vreće ili korpe za berbu. Radnike koji beru treba obučiti za takav rad jer svako mehaničko oštećenje, na primjer nagnječenje prstima ili ozljeđivanje noktima, stvara uvjete za razvoj bolesti i propadanje plodova.

Kako pravilno brati?

Plod obuhvatiti šakom i laganim zaokretom odvojiti ga od grančice, vodeći pritom računa da ne dođe do oštećenja i povrede oko peteljke jer bi u suprotnom na tom mjestu došlo do gubitka dragocjene aromatične tekućine, također stvorili bi se uvjeti za pojavu truleži. Ubrane plodove treba pažljivo spuštati u korpe ili gajbice i sandučiće i redati ih samo u jednom sloju.

Najpraktičnije je koristiti jednoslojne sandučiće s udubljenjem za svaki plod. Tako poredane plodove treba što prije prenijeti na hladno mjesto jer pod utjecajem topline, naročito malo zreliji plodovi, brzo se kvare.

Kada se berba obavlja za preradu, obavlja se uređajima za strojnu berbu koji rade na principu vibracije, odnosno, tresenja. Plodovi u ovom slučaju padaju na platno sastavljeno od dva krila koja obavijaju stablo, a podešeni su pod određenim kutom za berbu.

Osim za svježu potrošnju, plodovi breskve mogu se koristiti i za preradu i to za pripremanje sokova, sirupa, džemova, kompota ili za pripremu vrlo kvalitetne rakije poznatije kao breskovača.

Autorica: dipl.ing. Zorica Petkanić, Savjetodavna RS