Kako formirati vitko vreteno kod mladih šljiva i što nikako ne raditi?

Šljiva, kao voćka generalno, ne podnosi previše jaku rezidbu jer joj je kao podloga najčešće ringlov koji je divlji i jako brzo raste. Ako se obavi jaka rezidba tijekom zime, vodopije će biti jake i debele već do ljeta.

U slučaju da se do kraja srpnja ne obavi ponovno uklanjanje novih vodopija koje su nastale na mjestu zimskog reza, ništa nije dobiveno zimskom rezidbom.

U proljeće početi sa savijanjem

Ako se mlade, tek posađene šljive puste rasti bez rezidbe, njena prirodna tendencija ići će tome da se stvara puno grana, posebno uspravnih tj. vodopija, koje rastu pod oštrim kutom. Što su starija stabla i grane, sve ih je teže savijati u najpovoljniji položaj.

Zato se već u proljeće, nakon jesenske sadnje i rane proljetne rezidbe, počinje formiranje krošnje odnosno buduće rodnosti. U donjoj zoni, počevši od 60 centimetara, ostavljaju se dvije do tri duže grane koje će biti nositelji rodnosti. Saviju se pod kutom od 60 do 70 stupnjeva, neki to rade i do 90, ali to nije preporučivo. Zašto? Zato što grana pod kutom od 60 do 70 stupnjeva može lakše izdržati teret budućeg roda, a grana pod većim kutom lakše puca zbog roda. Kako se ide prema vrhu stabla, grane koje se ostavljaju trebale bi biti sve kraće i tanje.

Savijanje se može vršiti utezima u vidu prazih plastičnih čaša od jogurta u koje se ulije beton s malom kukom. Nepraktično je što ovi utezi šetaju po grani i što ih vjetar lako skida. Druga opcija je da se savijaju žicom na čija se oba kraja, na grani i na deblu, napravi kukica. Žica se ne smije urezati u stablo jer će ga nakon nekoliko godina prerezati.

Špaga se ne smije urezati

Tu je još i špaga, bilo obična, bilo plastificirana. Kada se zaveže oko grane, mora se ostaviti malo prostora između špage i grane, da ne bi došlo do urezivanja. Drugi kraj također se kao kad je žica u pitanju, veže za deblo. Ako nema slobodnog prostora, nakon nekog vremena, također će doći do urezivanja špage i pucanja grana ili stabla. Ovo se najbolje vidi na fotografiji, na ovom trogodišnjem stablu šljiva, gdje je plastificirana zelena špaga u kontaktu s granom.

Prvo, kut nije dobar, a zbog nemogućnosti slobodnog rasta dolazi do usporavanja protoka hranjivih tvari u grani, sporijeg napredovanja i formiranja rodnih pupova.

Koriste se i plastične kopče koje su jeftine, praktične, ali ne dobre za vezanje ako su grane šire od centimetar i pol.

Kako su naši voćari prilično inovativni, postoje i ostale metode, kao što su male grančice koje su na obje strane kao rašlje i zamjenjuju i špagu, žicu i uteg. Mana je što ih treba baš puno narezati za jedan voćnjak.