Kako će se kruške nositi s klimatskim promjenama za 15-ak godina?

U belgijskoj pokrajini Limburg, u samom srcu regije poznate po uzgoju krušaka, nalazi se jedan voćnjak koji se izdvaja svojom jedinstvenošću. Kako prenosi Reuters, dvanaest prozirnih kupola, strateški postavljenih visoko uz zrcalni zid s pogledom na obližnji park posebnost su ovog nasada. Ove futuristička konstrukcija privlači pažnju svojim neobičnim izgledom, ali i svrhom koja nije samo estetska. 

Unutar tih kupola, takozvanih "Ecotrona", znanstvenici uzgajaju kruške u potpuno kontroliranim uvjetima, tako da simuliraju klimu kakva se predviđa već u 2040. godini. Kako kažu, njihov glavni cilj je detaljno istražiti kako će klimatske promjene utjecati na uzgoj voća u regiji.

"Očekujemo više toplinskih valova i neujednačene padaline, što znači više suša i poplava. I općenito, nešto više temperature", rekao je izvanredni profesor na Sveučilištu Hasselt, François Rineau, govoreći o simuliranom klimatskom okruženju unutar kupola.

Što pokazuju prvi rezultati?

Rani rezultati prve berbe iz 2023. sugeriraju da bi belgijske kruške mogle biti pošteđene nekih od najgorih utjecaja klimatskih promjena – za koje znanstvenici očekuju da će smanjiti prinose usjeva i povećati troškove navodnjavanja. 

"Učinak klimatskih promjena na horizontu 2040. na kvalitetu plodova bio je vrlo mali. Međutim, otkrili smo razliku u funkcioniranju ekosustava", rekao je Rineau, napominjući da se činilo da je ranija vegetacijska sezona u simulaciji za 2040. rezultirala većom apsorpcijom CO2 u ekosustavu.

Trogodišnje istraživanje, koje će obuhvatiti tri uzastopne berbe, pružit će znanstvenicima dublji uvid u utjecaj povremenih ekstremnih vremenskih uvjeta na nasade, poput viših temperatura, suše i naglih promjena u količini padalina. 

Mekše i slađe voće

Ovogodišnja berba krušaka iz "budućnosti" proučava se u Flamanskom istraživačkom centru za optimalno skladištenje i kvalitetu voća i povrća (VCBT) gdje se analizira njihova veličina, čvrstoća i sadržaj šećera te ih se uspoređuje s onima uzgojenima u trenutnim klimatskim uvjetima. 

Prema riječima istraživačice iz VCBT-a, Dorien Vanhees, više temperature mogle bi naštetiti proizvođačima. "Viša temperatura dovodi do toga da plodovi obično budu manje čvrsti i s više šećera, što je dobro za okus, ali ne i za trajnosts", rekla je Vanhees. Manje čvrsto voće ima kraći rok trajanja u skladištu, što smanjuje količinu za prodaju.  

Kako navode, klimatske promjene već su utjecale na uzgoj ovog voća u Europi, pri čemu su na strukturu nasada najviše učinka imale poplave, tuča i suša. Ovakvi uvjeti predstavljaju značajan izazov za poljoprivredu te će rezultati istraživanja pomoći u prilagodbi i razvoju održivih poljoprivrednih praksi. "2040. je zapravo sutra, za samo 15 godina", zaključio je Rineau.

Prema Svjetskoj udruzi za jabuke i kruške, očekuje se da će proizvodnja krušaka u Belgiji ove godine pasti za 27%, kao posljedica ranog cvjetanja praćenog kasnim mrazom.

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama

Jedan od specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike je SO4 Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama. Sa specifičnim ciljem SO4 povezane su potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora, visoke odnosno srednje razine prioriteta te intervencije. To su potrebe poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.