Kako će blaga zima utjecati na voćarsku sezonu?

Preskočili smo zimu ove godine, čini se. Visibabe, koje cvatu krajem siječnja, ove se godine nisu morale boriti sa snijegom i već su procvale, ima tjedan dana.

Logično je zaključiti da će natprosječno topao siječanj imati velik utjecaj na voćne vrste u našem podneblju jer je temperatura ovaj mjesec ponekada bila i više od 10°C viša od uobičajene.

Što kaže struka i kakve posljedice možemo očekivati pitali smo neke od poznatih tehnoloških konzultanata u voćarstvu.

Utjecaj globalnih klimatskih promjena na uzgoj voća

"Ove temperature svakako nisu prikladne za ovo doba godine i mogu imati negativan utjecaj na sve voćne vrste. Prvo iz razloga što voćke za normalan razvoj moraju sakupiti dovoljnu sumu inaktivnih temperatura (to su po nekim autorima temperature ispod 4 stupnja) tijekom zime kako bi mogle normalno nastaviti svoj biološki ciklus", pojašnjava Dominik Vuković s odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta iz Osijeka.

Mediteranske voćne vrste bi mogle krenuti s vegetacijom

Voćke za normalan razvoj moraju sakupiti dovoljnu sumu inaktivnih temperatura tijekom zime kako bi mogle normalno nastaviti svoj biološki ciklus.

"U kontinentalnoj Hrvatskoj uzgajamo voćne vrste i sorte koje imaju uglavnom veće zahtjeve za sumom inaktivnih temperatura (high chiling requirements) i one neće rano kretati sa vegetacijom. Ima slučajeva da su voćari u kontinentalnoj Hrvatskoj posadili one voćne vrste ili sorte koje imaju niže zahtjeve za sumom inaktivnih temperatura (low chilling requirements) koje su prikladne za mediteran, te one mogu pri ovakvim temperaturama krenuti sa vegetacijom, ali im to temperature tijekom zime još ne dozvoljavaju (sorte marelice Aurora, Tsunami, Wondercot i nektarine Big Top)", otkrio je Vuković.

Ako naglo zahladi - voćke su nastradale

Na pitanje što će se dogoditi ako voćne vrste krenu s vegetacijom, a onda naglo zahladi, što ne bi bilo neuobičajeno, Vuković nema utješan odgovor.

"Ukoliko dođe do naglog zahlađenja s niskim temperaturama ispod -15°C moglo bi doći do velikih šteta uslijed izmrzavanja generativnih organa ili čitavih stabla osjetljivijih sorti. Voćke su sposobne tijekom biološkog zimskog mirovanja podnijeti i puno niže temperature (šljive i do -25°C), ali za to je potrebno polagano snižavanje temperature kroz razdoblje od nekoliko tjedana. Tako da ovakvo kolebanje temperatura izaziva stres za voćku i oslabljuje njenu sposobnost podnošenja niskih temperatura", zaključuje Vuković.

Trešnja je najugroženija

Koje bi konkretno voćne vrste mogle doživjeti najveći stres, otkrio je Damir Lučić, voćar i diplomirani agronom koji se bavi analizama efikasnosti voćarstva te savjetovanjem voćara.

"Za jabuku ovakvo vrijeme nije toliko značajno, ali za trešnju se već gdjegod pojavljuje problem nedovoljne sume inaktivnih temepratura za dovršetak zrenja cvjetnih pupova. Tako da je kod trešnje za očekivati probleme u oplodnji", ističe Lučić koji u ovome vremenu vidi i pozitivnu stranu.

Manje štete od zeca i ugodnija rezidba

Kod trešnje je za očekivati probleme u oplodnji.

Prošla nas godina nije štedjela vremenskih neprilika. Nadamo se kako će ova, iako nije najbolje krenula, ipak pokazati svoju najbolju stranu te da štete uzrokovane trenutnim natprosječno visokim temperaturama ipak neće biti. "O visokoj stopi preživljavanja štetnika tijekom tople zime ne treba previše trošiti riječi, svi to znaju. Ali, ako bismo htjeli pronaći i nešto dobro u ovako toploj zimi, recimo da je za očekivati manje šteta od zeca, te da je više vremena i da je ugodnije provoditi rezidbu kad su ovakve vremenske prilike", zaključio je Lučić.

Foto: Bigstockphoto/Ruud Morijn Pixabay/jelcicsan