• OPG Andričić
  • 31.07.2019. 13:30
  • Bjelovarsko-bilogorska, Kraljevac

Jure Andričić: Prodajete li samo na kućnom pragu, kao da svaki dan čekate dobitak na lotu

Student Jure Andričić odlučio je nastaviti obiteljsku tradiciju te s majkom uzgaja lješnjake, orahe, maline, kupine, borovnice, ribiz i aroniju. "Motiv je i neki moj pozitivan inat prema trenutnom stanju u društvu, gdje prevladava mišljenje da se u Hrvatskoj generalno ne može uspjeti. Želim dokazati da se, uz dobru ideju i kvalitetan projekt te dovoljno rada i truda, ovdje ipak može uspjeti", kaže.

Foto: arhiva Jure Andričića
  • 1.555
  • 411
  • 0

Jure Andričić je mladi čovjek s vizijom, velikim ambicijama i jasno zacrtanim ciljevima. Upravo završava studij međunarodnog poslovanja na RIT Croatia, a uz studiranje je i aktivan član obiteljskog OPG-a, čiji je nositelj njegova majka Ankica. 

"Poslove smo podijelili - mama je zadužena za prodaju, a ja se bavim proizvodnjom, logistikom i promocijom prema krajnjim kupcima. Uz te redovne poslove, sada koordiniram i projekt izgradnje nove gljivare s domaćim izvođačima i nizozemskim projektantima, koji je u završnoj fazi. Riječ je o gljivari koja će, po razini tehnoloških inovacija, biti u skladu s najmodernijom svjetskom tehnologijom uzgoja gljiva. Investitor je moj ujak, Nikola Andričić, jedan od najvećih hrvatskih proizvođača gljiva. Uz njegova iskustva i iskustvo na ovom projektu mi uvelike koristi u stjecanju vještina potrebnih u današnjem kompleksnom i globaliziranom svijetu“, kaže Jure.

U poljoprivredi sam se našao neplanirano, ali nisam zalutao

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Andričić osnovano je 2005., kada je Jure imao tek devet godina, u vrijeme dok su se još njegovi baka i djed bavili ratarstvom. No, iako je odrastao uz poljoprivredu, do prije par godina njegovi planovi za budućnost nisu imali baš nikakvog doticaja s poljoprivredom u kojoj se, kaže, našao potpuno neplanirano.

Prije šest godina počeli su podizati prve nasade bobičastog voća 

"Većina mojih kolega, poslije završetka studija, zapošljava se u multinacionalnim kompanijama ili se pak odlučuju okušati sreću u privatnom poduzetništvu, ovisno o aspiracijama, životnoj situaciji i njihovom osobnom stupnju tolerancije rizika. Ja sam dio ove druge skupine koja bi voljela imati nešto svoje, pa makar to značilo i puno odricanja. Uz to, dodatni motiv je i neki moj pozitivan inat prema trenutnom stanju u društvu, gdje prevladava mišljenje da se u Hrvatskoj generalno ne može uspjeti. Ja želim dokazati da se, uz dobru ideju i kvalitetan projekt te dovoljno rada i truda, ovdje ipak može uspjeti, i to baš u podcijenjenoj djelatnosti, kao što je poljoprivreda, koju mnogi vide kao nisko dohodovnu djelatnost, bez potencijala za uspjeh na tržištu“, kaže mladi poljoprivrednik.

Nedostaju kvalitetne informacije o uzgoju oraha i bobičastog voća

Kada je Jurina majka, prije 6 godina, preuzela OPG kao nositelj, počeli su podizati prve nasade oraha i lješnjaka te bobičastog i jagodičastog voća.

"Najprije smo na površini od 0,4 ha posadili prvi nasad terminalnih sorti oraha, a 2 godine kasnije, na 2,45 ha i lješnjake sorte istarski. U isto vrijeme sadimo bobičasto i jagodasto voće na površini od 0,3 ha. Prije dvije godine podigli smo 0,7 ha nasada oraha lateralne sorte Chandler. Mišljenja sam da je poljoprivrednicima koji pate od rascjepkanosti zemljišta i imaju male poljoprivredne površine nelogično odlučiti se za uzgoj nečega što nije visoko dohodovno po jedinici površine, a ratarske kulture to svakako nisu. Stoga smo upravo spomenute kulture prepoznali kao isplative te smo strpljivo čekali prve plodove. Prije i poslije sadnje mnogo smo učili i razmišljali o tržišnom plasmanu.

Najviše sam se posvetio orahu te smo, u potrazi za suvremenom tehnologijom uzgoja, potegnuli do susjedne Srbije, gdje Savez uzgajivača oraha Srbije redovito organizira seminare o uzgoju oraha. Tako korisne i ažurne informacije, nisam, na žalost, mogao pronaći u hrvatskoj literaturi. Korisna, praktična iskustva i informacije vrlo je teško pronaći za kulture poput bobičastog voća i oraha, koje kod nas, iako se orah dugo uzgajao u okućnicama, još uvijek nisu komercijalno zaživjele na široj razini“, kaže mladi vizionar. 

Napustili su grad i trajno preselili na selo

Odluku Andričića da se bave poljoprivrednom proizvodnjom pratila je i odluka da se presele na selo. Prije godinu dana, preselili su se iz Bjelovara u kuću Jurine bake i djeda, u Kraljevac, dio općine Rovišće, gdje su, prije 6 godina, počeli podizati nasade orašastog, bobičastog i jagodastog voća.

Bjelovar su zamijenili Kraljevcem gdje su i nasadi 

Sve te nasade do nedavno su održavali Jure i njegova majka, no prije par mjeseci zaposlili su djelatnika koji im pomaže u održavanju nasada i berbi, te ostalim aktivnostima za koje, zbog povećanja obujma posla, imaju sve manje vremena.

Mjere iz Programa ruralnog razvoja su sjajne za ljude koji imaju ideju, a nemaju kapital 

"Svu dobit ulažemo u proširenje nasada i modernizaciju tehnologije uzgoja. Prije 3 godine smo prošli na prvom natječaju za tip operacije 6.3.1, za male poljoprivrednike te smo povukli 15.000 eura, koje smo iskoristili za podizanje spomenutog nasada lateralne sorte oraha, zemljišta i sadnice te kupnju traktorske kosilice. Uz to, prijavili smo se i na IAKS mjeru 10 odnosno operacije 10.1.15 i 10.1.12, za korištenje organskih gnojiva u trajnim nasadima i vizualnih i hormonskih klopki za insekte. Ove smo godine ogradili plantažu lješnjaka i postavili podzemno navodnjavanje po sistemu kap na kap“, kaže Jure, ističući kako smatra da su mjere iz Programa ruralnog razvoja vrlo korisne, te su pravi vjetar u leđa ljudima s vizijom i idejama, koji nemaju početni bez kapital.

Proizvode s OPG-a većinom plasira krajnjim kupcima na štandu na splitskoj tržnici, u blizini Dioklecijanove palače. No, osim kroz maloprodaju, plasira ih i većim kupcima, poput lokalnih slastičarni i restorana, koji kvalitetne, domaće proizvode, lješnjake, orahe, maline, kupine, borovnice, crni i crveni ribiz te aroniju, koriste kao sastojke za svoje deserte. 

Prodajete li samo na kućnom pragu, to je kao da svaki dan vjerujete u dobitak na lotu

"Smatram da mali proizvođač mora napraviti iskorak u potražnji za lokalnim tržištem za svoje proizvode. Sve ovisi o obujmu proizvodnje, ali ako ste mali proizvođač nerealno je očekivati da ćete dobiti zadovoljavajuću cijenu od otkupljivača ili veletrgovca. Morate preskočiti tih nekoliko razina i uprihoditi za sebe njihove marže. Tek s povećanjem količine proizvodnje možete doći do razine gdje ćete biti zadovoljni s prihodom od prodaje svojih proizvoda otkupljivačima. Izvjesiti tablu pored ceste, s natpisom ''domaća jaja'' i očekivati navalu na kućnom pragu, isto je kao da, svaki puta kada uplatite listić, očekujete dobitak na lotu.

Impozantno imanje obitelji Andričić  

Kupce treba vući za rukav i nuditi im svoje proizvode, kao što to rade trgovački centri i tvrtke koje proizvode za široku potrošnju. Mi smo tome doskočili stranicom na Facebooku, intenzivno ulažemo u plaćenu promociju na području grada Splita, što je dovelo do proširenja baze kupaca. Uz to, u skladu s rastom broja ljudi koji kupnju obavljaju od kuće, obavljamo i individualne narudžbe, uz ispunjenje uvjeta naručene količine. Smatram da je to način poslovanja prilagođen vremenu u kojem živimo i u skladu s našom razinom proizvodnje“, kaže mladi poljoprivrednik.

S protekcionizmom je gotovo, ključ opstanka su visoka produktivnost i učinkovitost 

Poteškoće i problemi u regulaciji poljoprivrednog tržišta i proizvodnje, kaže Jure, svakako postoje. One su, kako tvrdi, posljedice neiskustva u tržišnoj ekonomiji, kako onih vlasti, tako i proizvođača.

"Činjenica je da smo vrlo kratko dio tržišne ekonomije te još uvijek ne shvaćamo njene osnovne postavke. Primjerice, nitko više, osim kupca robe, ne može garantirati otkupnu cijenu poljoprivrednih proizvoda. Promjenom društvenog uređenja, devedesetih godina, prihvatili smo neka nova pravila igre, a posebice ulaskom u Europsku Uniju, gdje smo prihvatili slobodan protok kapitala, ljudi, roba i usluga među ostalim državama članicama. S protekcionizmom je gotovo. Što prije postanemo svjesni da su samo visoka produktivnost i učinkovitost ključ opstanka, prije će nam biti bolje.

Teško je očekivati da će proizvođač jabuka biti zadovoljan s otkupnom cijenom od jedne kune po kilogramu, ali isto tako se treba zapitati postoji li sortiment koji je trenutno tražen na tržištu? Idared i Pink Lady su dva različita svijeta i nerijetko dva kilograma Idareda neće moći kupiti kilogram Pink Ladyija. Ne želim reći da se ljudi uvijek žale bez razloga, ali treba biti kritičan i prema sebi te se zapitati što pogrešno radimo i možemo li to ispraviti“, poručuje naš sugovornik.

Uzgajaju i aroniju

"Ministarstvo bi trebalo raditi na tome da kvalitetnije obrazuje ljude u praktičnim znanjima i modernim tehnologijama uzgoja, vodeći se konkretnim primjerima iz država koje su naprednije od nas. Takvi djelatnici bi bili konkretna pomoć na terenu“, kaže mladi poljoprivrednik.

Mišljenja je da naš poljoprivredni razvoj usporava i pogrešna politika obračuna poticaja. Umjesto po jedinici površine, poticaji bi se, smatra on, trebali obračunavati po jedinici proizvedenog i prodanog proizvoda. 

"Takav bi obračun, umjesto efekta nadopune dohotka i nagrađivanja pojedinca da bude vlasnik zemljišta i sadi kulturu za koju je potrebno najmanje brige, proizveo efekt povećanja učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i boljeg punjenja državnog proračuna. Proizvođaču bi bilo u interesu proizvesti što više i prijaviti prihod od prodaje, kako bi dobio što više poticaja. Mjera bi u početku možda bila nepopularna, ali i dugoročno vrlo korisna“, smatra naš sugovornik.

Ugledajmo se na primjer Nizozemske

Kao primjer zemlje koja vrlo uspješno provodi svoju poljoprivrednu politiku, Jure ističe Nizozemsku.

"Iako je površinom 20 posto manja od Hrvatske, Nizozemska ima četiri i pol puta više stanovnika. Uz takvu razinu potrošnje i dalje uspijevaju biti druga na svijetu po vrijednosti poljoprivrednog izvoza, koji je u 2018. iznosio 90 milijardi eura. Proizvode cvijeće, gljive, voće i povrće, pretežito u plastenicima. Hrvatska bi trebala ići u tom smjeru, a kako bismo to ostvarili, nužno je postići razmjenu znanja i iskustava.", kaže poljoprivrednik.

Tek su mu 23, ali Jure dobro zna što želi raditi u životu 

No, iako smatra kako se promjene u Hrvatskoj uvode sporo, ističe da i kod nas ima velikih pomaka na bolje. "Uvodi se red u sustav prijave poticaja i prijava na natječaje za europske fondove za ruralni razvoj. Primjerice, ranije je svatko tko posjeduje veći komad zemljišta, mogao posaditi orah sjemenjak, koji je apsolutno komercijalno neiskoristiv, prijaviti se u sustav ekološke proizvodnje te dobivati oko 900 eura godišnje po hektaru, za prvih 5 godina, kasnije po 700 eura. Uz zemljište od desetak hektara, to bi bila lijepa nadopuna dohotku na godišnjoj razini, uz minimalno ulaganje na početku i dvije košnje godišnje. Danas je to uređeno na način da za prijavu poticaja za višegodišnje nasade treba priložiti račun od dobave sadnica i sortiment“, kaže poljoprivrednik. 

Planira proširiti proizvodnju američke borovnice

Sadnice za sljedeće proljeće već je rezervirao te je, kaže Jure, u fazi pripreme i učenja o tehnologiji uzgoja. S obzirom na to da su Poljaci jedni od europskih lidera u proizvodnji borovnice, u dva je navrata posjetio Poljsku, gdje je obišao rasadnik od kojeg će kupiti sadnice, a, kako bi stekao praktična i teoretska znanja, prisustvovao je i međunarodnoj konferenciji uzgajivača borovnice. 

"Nastojim se što detaljnije i kvalitetnije pripremiti za svaku kulturu, jer bi, kada je riječ o višegodišnjim nasadima, bilo jako skupo učiti po metodi pokušaja i pogrešaka“, poručuje 23-godišnji Jure Andričić.


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka.... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Jure Andričić OPG Andričić Gljivarstvo Orah Lješnjak Bobičasto voće Jagodičasto voće Mjera 6 Program ruralnog razvoja IAKS mjere


Autorica

Sanja Rapaić

Sanja Rapaić

Iza Sanje je bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi