Još nije kasno za prvu proljetnu zaštitu trajnih nasada oraha - kako ju provesti?

Još nije kasno za prvu proljetnu zaštitu voćaka, no potrebno je to učiniti prije početka cvatnje, poručuju iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. Prema riječima dr. sc. Tihomira Validžića, ovisno o sortimentu, orah se trenutno nalazi u fenofazi prema BBCH skali 03-07, odnosno pup je još uvijek obavijen slabo diferenciranim polumembranskim ljuskama uz pojavu bubrenja.

S obzirom na povoljnu vremensku prognozu u sljedećih 15 dana, voćari koji krajem vegetacijske sezone 2025. nisu obavili zimsku zaštitu oraha još uvijek imaju priliku nadoknaditi propušteno. Preporučuje se provedba prve proljetne zaštite bakarnim pripravcima, ali svakako prije početka cvatnje, kako bi se primarne zaraze gljivičnim bolestima svele na najmanju moguću mjeru.

Zašto je prva proljetna zaštita presudna?

"Prva proljetna zaštita nasada oraha smatra se jednom od ključnih agrotehničkih mjera. Razlog leži u biološkim osobinama najčešćih uzročnika bolesti, čije zimske spore prezimljuju na rodnim grančicama, otpalom lišću ili mumificiranim plodovima. U rano proljeće, uz prisutnost vlage, šire se vodom i vjetrom te uzrokuju primarne infekcije", kaže Validžić.

Najznačajnije bolesti oraha uključuju sivu pjegavost (Gnomonia leptostyla) i trulež plodova (Gleosporium epicarpi), poznate kao antraknoza oraha, zatim bakterijsku pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) te smeđu nekrozu ploda (Brown apical necrosis). Upravo je smeđa nekroza tijekom kasnog ljeta 2024. i 2025. godine poharala brojne nasade oraha u istočnoj Hrvatskoj, uzrokujući velike gospodarske štete.

Je li orah Chandler isplativa budućnost naših voćnjaka?

Kako bi se smanjio infektivni potencijal patogena, preporučuje se, kad god je to moguće, skupljanje zaraženog lišća i plodova te njihovo spaljivanje izvan nasada.

Za zaštitu oraha u razdoblju mirovanja vegetacije u Republici Hrvatskoj registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG u dozi 1,6–1,7 kg/ha; Neoram WG u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacije bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP u koncentraciji 1,5 %). Važno je naglasiti da se Bordoška juha ne smije miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima.

"Pripravci se apliciraju uz korištenje većih količina vode po jedinici površine, od 1.500 do 2.000 litara po hektaru, kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po cijeloj krošnji, odnosno takozvano "kupanje" stabala. U ovom razdoblju preporučuje se primjena maksimalno dozvoljenih doza po jedinici površine", pojašnjava Validžić.

Bijeljenje debla i zaštita od bolesti kore i korijena

Radi smanjenja širenja gljivičnih i bakterijskih oboljenja debla i korijenovog vrata, preporučuje se premazivanje debala i nižih skeletnih grana (bijeljenje) gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli. Okvirne količine za pripremu smjese su: 10 litara vode, 5 kilograma gašenog vapna, 0,5 kilograma močivog sumpora (Chromosul ili Sumpor SC) te 0,5 kilograma soli. Močivi sumpor može se zamijeniti bakarnim oksikloridom (Cuprablau Z 35 WG). Sol u smjesi služi kao ljepljiva komponenta kako bi premaz što dulje ostao na deblu.

Krečenje stabala: Evo 5 zanimljivosti o staroj praksi koja je i danas korisna

Najznačajnije bolesti debla i korijenovog vrata oraha su bakterijski rak (Botryosphaeria dothidea), plitki i duboki rak kore (Breneria spp.) te trulež korijena i korijenovog vrata (Phytophthora spp.).

Ako nije moguće obaviti osnovnu zaštitu cijelog nasada, preporučuje se barem dezinfekcija većih rana nastalih nakon proljetne rezidbe. Rane je potrebno premazati otopinom bakarnih sredstava, primjerice Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8–1,0 %) ili Bordoškom juhom Caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5 %).

Alat za rezidbu također je nužno redovito dezinficirati, primjerice otopinom 70-postotnog alkohola i 3-postotnog natrijeva hipoklorita (Varikina) u omjeru 80:20. Nakon svakodnevne uporabe, alat je potrebno zaštititi od korozivnog učinka natrijeva hipoklorita.

Vlasnicima manjih nasada ili pojedinačnih stabala oraha na okućnicama također se savjetuje skupljanje otpalog lišća i mumificiranih plodova te njihovo spaljivanje, kao i bijeljenje debala radi dodatne zaštite.

Važna napomena proizvođačima

Sredstva za zaštitu bilja potrebno je primjenjivati isključivo sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad mora se propisno zbrinuti, a proizvođači su dužni voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene sredstva dopuštenog za profesionalnu uporabu preporučuje se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji sredstava.

Pravodobna i pravilna proljetna zaštita ključna je za očuvanje zdravstvenog stanja nasada, stabilnost prinosa i dugoročnu održivost proizvodnje oraha, osobito nakon izazovnih sezona obilježenih pojavom ozbiljnih bolesti.