• Sadnja voćki
  • 13.10.2019. 09:00

Jesenska sadnja voćki - posadite neobične, a ukusne voćne vrste

Sibirska borovnica, japanska jabuka, japanska malina i čileanska guava su voćne vrste koje su nas osvojile okusima svojih plodova i sve više se sade u amaterskim i profesionalnim voćnjacima.

Foto: Depositphotos/sasimoto
  • 4.962
  • 393
  • 0

Sve je više voćara amatera, ali i profesionalnih voćara koji se odlučuju za sadnju manje poznatih voćnih vrsta. Osim što nas ovo voće privlači neobičnim oblicima i bojom plodova, privlači nas i svojim okusom. Slijedi nam period godine u kojoj sadimo voćne sadnice i pravi je trenutak da našu kolekciju voća dopunimo s vrstama poput sibirske borovnice (haskapa), japanske jabuke (kaki), japanske maline, čileanske guave i mnogim drugima.

Najbolja je jesenska sadnja voćnih sadnica

Jesen je najbolje vrijeme za sadnju voćnih sadnica i ovaj period je potrebno iskoristiti za sadnju. Mnogo je prednosti jesenske sadnje. Bogata je ponuda sadnica raznih voćnih vrsta. Sadnice koje sada posadimo bolje će se prilagoditi na uvjete u voćnjaku i ukorijeniti. Prezimjele sadnice brže kreću s vegetacijom tijekom proljeća.

Sibirska borovnica ili Haskap

Sibirska borovnica, Sibirska kozokrvina, Haskap, Kozja krv, Kozokrvina, Modra kozokrvina, Kamčatska borovnica ili jagoda, Medna borovnica, Majska borovnica su nazivi voćne vrste koja postaje sve popularnija među uzgajivačima. U prirodi raste u Kini, Sibiru, Kamčatki i otoku Hokaido.

Radi se o vrsti veoma otpornoj na niske temperature. Cvjeta vrlo rano i otvoren cvijet može podnijeti do -10°C. Žuti cvjetovi su veoma privlačni pčelama. Za dobar urod je potrebno da posadite različite sorte zbog oprašivanja.

Odgovaraju joj sunčani položaji, dobro drenirano zemljište s ph reakcijom od 5,5 do 7. Dobro podnosi lošija zemljišta i polusjenu, ali će urod biti manji. Alternativa su borovnici koja traži kiselo zemljište.

Plodovi su slični plodu borovnice, plavoljubičasti, samo su izduženiji. Odlikuju se okusom crne ribizle pomiješane s medom. Tekstura ploda je slična kiviju. Dozrijeva tijekom svibnja.

Sibirska borovnica (Foto: Pixabay/zoosnow)

Razvija se kao grm koji dostiže visinu između 1 i 3m. Širina grma se kreće oko 1m. Dugovječna je biljna vrsta i može dostići do 30 godina starosti. Dobro podnosi i planinske uvjete.

Japanska jabuka ili Kaki

Japanska jabuka, Kaki ili Persimon (naslovna fotografija) potječe iz Kine, a u Europu je stigla tijekom 19. stoljeća iz Japana. Odlikuje se izuzetno zanimljivim plodovima. Okus plodova ovisi od stupnja zrelosti. Zreli plodovi mogu se jesti poput obične jabuke, a potpuno zreli plodovi se mogu jesti žlicom. Slatkoća ploda raste sa zrenjem ploda. Nedovoljno zreli plodovi su čvrsti i manje ukusni.

Visina stabla može biti do 7,5 m, ali to ovisi od sortnih karakteristika i uvjeta uzgoja. Postoje sorte koje rastu više i sorte koje dostižu manju visinu, ali imaju širu krošnju.

I za ovu vrstu birajte osunčana mjesta sadnje. Kada se posadi, mladu sadnicu pričvrstite uz potporni kolac, jer mlada sadnica može stradati od vjetra.

Cvjeta tijekom svibnja i lipnja, a plodovi dozrijevaju tijekom listopada i studenog kada sa stabla opadne lišće. Sadnice će prve plodove donijeti poslije tri godine od sadnje.

Japanska malina

Japanske maline imaju sve više poklonika. Plod je veoma sličan običnoj malini, izrazito crveno obojeni, ali slađi. Po okusu je između plodova malina i jagoda.

Formiraju izdanke duge oko 2m na kojima se sljedeće godine razvijaju kratki, bočni izdanci koji nose cvjetove i plodove.

Vrlo dekorativna japanska malina (Foto: WikimediaCommons/Rasbak)

Za sadnju joj odgovaraju rahla zemljišta bogata humusom. Birajte sunčane položaje koji su izloženi vjetrovima koji će osigurati dobru ventilaciju grma. Ovo je poželjno zbog zadržavanja vlage unutar grma što pogodije razvoju bolesti maline i propadanju plodova. Može se uzgajati u polusjeni i sjeni pod uvjetom da je zemljište dobro drenirano, a mjesto s dobrim provjetravanjem.

Od zrelih plodova pripremaju se džemovi, marmelade, želei, sokovi, kompoti. Cijela biljka se smatra ljekovitom. U narodnoj medicini se osim plodova koriste rizomi i listovi. Izuzetno dekorativna, jer su izdanci crveno obojeni.

Čileanska guava

Čileanska guava je voćna vrsta koju tek otkrivamo na našem području. To je biljka u formi grma koja naraste oko 1m visine. Raste sporo, a sadi se na osunčano i dobro drenirano zemljište. Dobro podnosi temperaturu do -10°C. Odgovaraju joj uvjeti polusjene, jer se radi o vrsti koja prirodno raste na rubu šume ili u živici.

Čileanska guava (Foto: WikimediaCommons/Sciadopitys)

Cvjeta do kraja proljeća, a plodovi dozrijevaju krajem jeseni i tijekom zime. Okus ploda je kao da jedete jagode i kivi zajedno. Bobice sporo dozrijevaju.


Tagovi

Neobično voće Jesenska sadnja Sadnja voćki Uzgoj kakija Uzgoj haskapa Sibirska borovnica Čileanska guava Japanska malina Egzotično voće


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi