• Proizvodnja mandarina
  • 28.01.2015. 13:10

Je li izostala potpora voćarima?

Bilo bi zanimljivo doznati istinu o tome što su sve neretvanski voćari protekle godine dobili od uroda od oko 80.000 mandarina na svojim plantažama te kakva je njihova budućnost i uslijed najave izgradnje TE na ugljen u Pločama?!

  • 950
  • 101
  • 0

Čini se kako poljoprivrednicima u dolini Neretve ni danas nije poznato koje se sve pouke mogu izvući vezane za sudbinu mandarina u dolini Neretve; probleme o proizvodnji, plasmanu, prodaji toga voća poput žutog zlata na inozemnom tržištu te o budućnosti tog voća primjerice, tijekom protekle godine, ali djelomice i tijekom 2013.

Doima se kako neretvanskim voćarima još nisu poznate ni mogućnosti eventualnih trajnih rješenja oko izvoza njihovih mandarina, primjerice na tržište Europske unije, čijom je članicom postala Hrvatska 1. srpnja 2013. godine. Svi su poljoprivredni proizvođači tog podneblja, pa i šire, i dodatno zabrinuti i uslijed najave (ne)moguće izgradnje HE na ugljen u Pločama, gradu na ušću Neretve.

Koje su pouke izvukli proizvođači mandarina u dolini Neretve?

O tomu će se vjerojatno više znati nakon što se izvrše odgovarajuće analize i ukaže na (ne)spomenute probleme, dakako i mogućnost njihovih rješenja kroz kompletnu strategiju u voćarstvu od proizvodnje do prodaje, odnosno od voćnjaka do trpeze. Doduše, do sada je neretvanskim voćarima poznato samo to, kako su njihove obitelji iza sebe ostavile iznimno tešku 2014. koju pokušavaju što prije zaboraviti i izbrisati iz memorije, baš kao i poljoprivrednici u poplavljenim područjima Hrvatske.

Dio neretvanskih mandarina završio u

rukavcima Neretve 2014.

Dakako, voćari u dolini Neretve očekuju više saznanja o novim tržištima kamo bi mogli plasirati svoje proizvode tijekom ove godine, odnosno o kompletnoj tržišnoj infrastrukturi za koju mnogi kažu kako ni izbliza nije riješena niti prikladna u odnosu tržišne zahtjeve nakon ulaska naše zemlje u EU, nego i na ukuse izbirljivih kupaca, odnosno potrošača.

Naime, stručnjaci koji djeluju u sklopu smjernica razvitka voćarstva komentiraju kako se za primarnu proizvodnju u toj poljoprivrednoj djelatnosti i danas može reći da nije dostatno razvijena, te da je zapuštena. Onda bi se za tržišnu infrastrukturu moglo reći kako je stanje bitno teže zato što su raspoloživi kapaciteti nedovoljni, a oprema tehnološki zastarjela, posebice u segmentu skladišta, dorade i prerade voća. Na to upozoravaju mjerodavni stručnjaci tvrdeći kako je baš to razlogom da se veći dio proizvedenog i otkupljenog voća još uvijek neuvjetno skladišti te da tako znatan dio tog poljoprivrednog proizvoda gotovo redovito propada.

Mjerodavni upozoravaju kako nerazvijena i neafirmirana veletržišna infrastruktura itekako utječe na usmjerenost uvoza koji sve više postaje obilježje domaćeg tržišta u takvim okolnostima, te da domaći trgovci u pravilu ne sudjeluju u proizvodnji s hrvatskim proizvođačima voća, nego su najvećim dijelom usmjereni na uvoz voća iz inih zemalja na hrvatsko tržište. Zato je ovisnost o uvozu, tvrde upućeni, poprimila gotovo dramatične razmjere.

Kada i kako riješiti probleme naših voćara vezani za kompletnu tržišnu infrastrukturu?

Proizvođači voća ističu kako je cilj unapređenja tržišne infrastrukture ujedno i značajno sredstvo za stabiliziranje tržišta i cijena poljoprivrednih proizvoda odnosno voća te povećanja dohotka i boljeg poslovanja.

Berba ranih sorti neretvanskih mandarina 2014.

Mnogi od njih procjenjuju kako bi se taj cilj mogao u cijelosti ostvariti u idućem razdoblju. Zato preporučuju da se u značajnoj vezi s mjerama strukturalne politike nastave započeti programi izgradnje veletržnica za poljoprivredne proizvode odnosno voće, kao i kriteriji za investicijsku potporu izgradnje hladnjača i napravi financijska analiza svih mogućih ulaganja.

Stručnjaci podsjećaju kako posebice treba obratiti pozornost na temeljne ciljeve koji se odnose na prilagodbu i jačanje ustanova na području udruženog tržišta voća, uspostavu mreže veletržnica i hladnjača te na reguliranje izravne prodaje voća. Ipak se čini da se zalažu kako je u Hrvatskoj prijeko potrebno usmjeriti aktivnosti na ulaganja u razvoj tržišne infrastrukture voća, odnosno bolju opremljenost veletržnica, sanitarnu i inu ispravnost tih iznimno značajnih objekata koji su neophodni posebice u vrijeme turističke predsezone, sezone i posezone, povećanje kapaciteta hladnjača i skladišta, brži protok roba.

Samo za nekoliko sati planulo više od 20 tona

neretvanskih mandarina 2014.

Mjerodavni kažu kako bi trebalo više povesti računa o prostornoj distribuciji veletržnica i otkupnih centara kako bi se izbjegli problemi viđeni minule godine u dolini Neretve pri otkupu i skladištenju ubranih mandarina te jabuka u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te više poraditi na razvoju burze voća u našoj zemlji.

Poručuju kako je nužno i sigurnije povezivanje proizvođača i otkupljivača određenim ugovorenim odnosima pri planiranju podizanja voćnjaka, te da poseban naglasak treba staviti na veći angažman znanstveno-stručnih potencijala u zemlji prigodom planiranja. Inače, aktivnost u provedbi mjera, odnosno u sklopu aktivnosti mjera, nastavit će se realizacija Projekta izgradnje mreže veletržnica ne samo u Zagrebu, nego i regionalnih tržnica u većim hrvatskim gradovima poput Splita, Rijeke, Osijeka, dakako i sakupljačkih veletržnica na području doline Neretve i Ravnih kotara.

Mjerodavni također podsjećaju i na ciljeve tog projekta koji se odnose na unapređenje djelotvornosti prodaje voća, znatno ulaganje u infrastrukturu veletržnica. Riječ je, zapravo, o šest novih veletržnica u Hrvatskoj u sklopu Smjernica razvoja voćarstva još za minulo petogodišnje razdoblje. Također je bio cilj razviti zajedničke inicijative za marketing različitih aktivnosti i voćarskim područjima, podupirući istraživanog tržišta, marketing lokalnih kvalitetnih proizvoda (zaštićena imena), sudjelovati na sajmovima, osmišljavati i prezentirati odgovarajući promidžbeni materijal.

Projekt o izgradnji mreže veletržnica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, dolini Neretve

No što reći o neretvanskoj mandarini, odnosno o tom zlatnom voću, koja je oduvijek nudila sigurnost naraštajima u dolini Neretve? Ali voćari na tom području ni protekle godine nisu mogli prodati svoje plodove, urod oko 80.000 tona tog voća na više od 2,5 milijuna stabala uslijed nedostatne organiziranosti prodaje na tržištu, u što su dodatno uložili ne samo rad, trud, znoj, nego i ogromna sredstvagotovo sve što su imali.

Prodaja neretvanskih mandarina i u Gradu Sinju

Iako se neretvanskim težacima gotovo slično dogodilo godinu prije, sve to nije potaknulo odgovarajuće institucije na lokalnoj i državnoj razini kako bi im se pravodobno pomoglo da spase svoj proizvod – mandarinu. Kao da se zaboravilo i na činjenicu kako je riječ o voću od kojeg ima koristi šira zajednica, otkupljivači, trgovci i država, dakako i turističke kuće i inozemni turisti, berači iz kontinentalne Hrvatske te iz BiH, a ne samo težaci i njihove obitelji u Neretvanskoj dolini.

Neki će pak reći kako su mjerodavne institucije na lokalnoj i državnoj zajednici zaboravile i na činjenicu kako vrijedna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) tijekom svake godine ulažu golema sredstva u sušenje močvarnih predjela, osmišljavaju i provode nove projekte, podižu nove nasade - plantaže mandarina, koji bi u punoj rodnosti mogli dati i više od 100.000 tona zlatnog voća, a sve to uz državne poticaje veletrgovcima od 80 lipa po kilogramu dakako uz zajamčenu najnižu cijenu od 3 kune. Tako je bilo posljednjih 10-ak godina kada su, ističu voćari u dolini Neretve, bili svi zadovoljni i sretni - sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine.

Samo za sat vremena planulo

više od 20 tona neretvanske mandarine

Voćari podsjećaju i na činjenicu kako su poslije toga ukinuti poticaji proizvođačima mandarina te da je sve odjedanput nestalo i sve se raspršilo kao balon od sapunice. Podsjetimo i na činjenicu kako su već te godine, uoči same berbe mandarina, neretvanski težaci komentirali da bi njihovo voće, popularno žuto zlato, ubrzo moglo biti pregaženo mehanizacijom negdje u blatu pored putova, naši sigurno mjesto negdje na odlagalištima smeća i otpada, u zemlji ili u rukavcima Neretve.

Što su tada procijenili, to se nažalost i dogodilo, posebice minule godine kada su mandarine u Neretvanskoj dolini doživjele krah kakav se ne pamti u njihovoj povijesti, ali još nitko s tolikom sigurnošću ne može reći uslijed čega je to sve nastalo. Dakle, posljedice su evidentne uslijed kojih teret nose OPG-ovi, ali im razlozi takvog stanja još nisu dobro poznati te kako se prema tome odnose one institucije koje bi im trebale znatno više pomoći. U dolini Neretve se čuje kako bi se neki plantažeri u krajnjem slučaju mogli odlučiti na vađenje stabala mandarina u korist inih poljoprivrednih kultura, primjerice smokava, povrća, kao što su ne tako davno posegnuli za vađenjem vinograda i sadnjom vinove loze?

Neretvanski voćari i mandarine u dolini Neretve 2014. doživjeli nezapamćen krah

Neretvanski težaci komentiraju kako ukidanje njihovih poticaja nije došlo iznenada, jer se o tome razgovaralo i pisalo još tijekom 2012., dakle, godinu prije. Unatoč tome, kažu kako se otkupljivači i veletrgovci još tada nisu dobro pripremili za berbu, otkup i prodaju mandarina, odnosno za novonastalo stanje u dolini Neretve. Međutim, oni koji su bili dobro upućeni u tu problematiku, tvrde kako poticaji i nisu toliko bili presudni za slom već tadašnje berbe i otkupa mandarina.

Neretvanske mandarine na tržnici 2014.

Naime, kažu kako se berba mandarina u početku uglavnom odvijala u skladu s očekivanjima, sve do nepredviđenih okolnosti, primjerice zatvaranja najveće tržnice u Moskvi, i kao posljedica općeg stanja u prodaji na tom tržištu. Upućeni podsjećaju i na činjenicu kako se Rusija tijekom posljednjih nekoliko godina itekako profilirala u iznimno značajno tržište za neretvanske mandarine pa je i zato nastao zastoj u prodaji tamo prouzročio neočekivan zastoj u otkupu i berbi toga voća u dolini Neretve. Tako komentira i direktor tvrtke Mandarinko Strahimir Filipović, tvrdeći:

"Do zastoja u otkupu i prodaji mandarina je došlo i uslijed sve većih udaljenosti na kojoj naše, neretvanske mandarine putuju do potrošača. Zato i povratna informacija od kupca do berača dolazi sa zakašnjenjem te u samoj u konačnici bilježili razdoblja povremene prekomjerne ponude, što je itekako stvaralo nervozu kod proizvođača i utjecalo na negativne korekcije cijena. U zadnjih nekoliko godina sustavom državnih subvencija otkupa i skladištenja mandarina imali smo određeni prostor za bezbolnije prevladavanje takvih situacija i prostor za popularnije cijene na novim tržištima. No uslijed uspješnog otkupa i prodaje proizvođači su nastavili širiti nasade u dolini Neretve te je naglašavano kako im je potrebna podrška krovnih institucija i u pozicioniranju na novim tržištima unutar Europske unije, nakon što je Hrvatska postala njezinom članicom.

Detalj s plantaže mandarina

Ne smije se zaboraviti ni na činjenicu kako bi se na plantažama u donjem Poneretvlju u konačnici moglo godišnje ubrati i više od 100.000 tona kvalitetnih mandarina. Ali zabrinutost neretvanskih proizvođača toga voća je tim veća što ne mogu plasirati svoj urod, poljoprivredni proizvod, te što ga ne mogu prodati niti upola manje. To je dovoljan razlog da nadležne državne institucije više vode računa o neretvanskim proizvođačima mandarina te da im, uz razumijevanje i dužno poštovanje, pruži i financijska pomoć kako bi se njihovi plodovi, kao prvoklasni poljoprivredni proizvodi, što prije i u većim količinama našli na tržištu Europske unije."

Voćarima Neretve potrebna podrška krovnih institucija i u pozicioniranju na tržištu EU

Inače, Strahimir Filipović je, kao naš ugledni stručnjak, još uoči berbe mandarina 2014. godine ukazivao na probleme u svezi otkupa i plasmana tog voća na inozemno tržište, kao i na posljedice koje su se nažalost i dogodile.

"Ove godine očekujemo iznimno tešku sezonu berbe, otkupa i prodaje mandarina. Sve govori kako prazna blagajna hrvatske države nema sposobnosti poduprijeti opstanak proizvodnje tog voća odnosno mandarina u našoj Neretvanskoj dolini. Potrebno je žurni iznaći model otkupa tržišnih viškova po cijeni koja bi pokrila bar troškove mandarina. Za tu namjenu bi trebalo odvojiti novac u visini vrijednosti očekivanih mandarina ove godine, odnosno oko 80.000 tona toga voća", bio je jasan Filipović.

No, bilo bi zanimljivo čuti, doznati istinu o tome, što su sve od toga protekle godine dobili proizvođači neretvanskih mandarina, makar su doživjeli neočekivanu, iznimno tešku dramatičnu i gotovo katastrofičnu situaciju oko branja, otkupa, skladištenja, transportiranja i prodaje svojih proizvoda na tržištu što je, u odnosu na razmjere takva stanja, tek donekle poznata javnosti, ali im nije poznato hoće li se u Pločama zacijelo graditi TE na ugljen?

Neretvani, posebice građani Ploča i okolice najavljuju, kako će izaći na referendum koji će se održati 25. siječnja 2015. godine (nedjelja) te zaokružiti PROTIV izgradnje TE na ušću Neretve. Tako će, tvrde, onemogućiti ostvarenje tog projekta koji bi im, ako bi se realizirao, uništio ne samo poljoprivredu i turizam u Neretvanskoj dolni i okolici. Evidentno je kako su neretvanski voćari, uzgajivači agruma, posebice uslijed (pred)lanjske situacije ostali nezadovoljni, ogorčeni, očajni i uslijed skladištenja i plasmana mandarina na inozemno tržište, poručujući kako su za takvo stanje uglavnom krive mjerodavne institucije koje se još nisu ni pokušale približiti, a kamoli prilagoditi međunarodnim tržišnim uvjetima.


Fotoprilog


Tagovi

Voćari Mandarine Neretva TE Ploče Tržište EU Strategija Tržišna infrastruktura Skladištenje Uvoz Stabiliziranje tržišta Cijena proizvoda Potpora države Krovne institucije Veletržnice Hladnjače Udruženo tržište Izravna prodaja Otkupni cen

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi