Je li istina da nakon obilnog roda voćka mora odmoriti?

Smjenjivanje rodnih s nerodnim godinama u voćarstvu se naziva naizmjenična, alternativna ili periodična rodnost. Ona može biti potpuna ili djelomična. Potpuna je kada nakon godine s visokim prirodom slijedi godina bez njega, a djelomična kada nakon one s obilnom rodnošću slijedi godina s osjetno manjim urodom. Voćke mogu naizmjenično roditi svake druge ili treće godine, stoji u knjizi Opće voćarstvo prof.dr.sc. Ive Miljkovića. 

Uzrok može biti više čimbenika, a primarni su biološke značajke vrsta, sorti i podloga, zatim klimatski uvjeti proizvodnje i njega voćaka. 

Pojava nije jednako izražena u svih vrsta

"Proizvođači koji nedovoljno poznaju biološke značajke voćaka, kao i potrebu za njegom u pojedinom godišnjem dobu, ovisno o fenofazi, smatraju ovakvu pojavu normalnom jer se, prema njihovom mišljenju, nakon obilnog roda voćka mora odmoriti", piše Miljković te retorički pita je li baš neophodno da se voćke poslije dobre rodnosti odmore ili se pak može otkloniti naizmjenična rodnost i utjecati na to da one redovito i obilno rode. 

Kaže kako ova pojava nije jednako izražena u svih vrsta i sorti te joj jagodaste voćke kao što su jagoda, malina, ribiz, ogrozd, borovnica i druge nisu sklone. Također, ona gotovo i ne postoji u trešanja, višanja i bresaka. "Nasuprot tome, dobro nam je poznata nazmjenična rodnost šljive bistrice. Jače je izražena u jabuke i kruške, ali i tu postoji razlika između pojedinih sorata", navodi on. 

Tako neke sorte jabuka, kao što su Jonathan, crveni i zlatni delišes gotovo redovito rode dok neke, kao što su Lijepa iz Boskopa, Kanadska renet, Ontario i sl. pokazuju tu sklonost, ali i pojedine sorte krušaka (Avranška, Gellert, Pastorčica).

Nadalje piše kako je zapaženo da se ovisno o klimatskim uvjetima proizvodnje pojedine sorte pokazuju različite sklonosti pa tako one koje u jednom proizvodnom području redovito i obilno rode, u drugom rađaju naizmjenično i obrnuto. Zbog toga je za svako uzgojno područje važno izabrati prikladan sortiment. 

Stvar je u njezi 

Kada dođe do toga da u istom uzgojnom području iste sorte u nekih proizvođača redovito rode, a u drugih periodično, tada se može govoriti u razlici u njezi. Ako je ona dobra, a to se odnosi na gnojidbu i obradu tla, navodnjavanje, rezidbu, prorjeđivanje suvišnih plodova, zaštitu od bolesti i štetnika i sl., tada će voćke redoitovo roditi ili će pak biti manje sklone periodičnoj rodnosti. 

Također, opisuje, one naizmjenično rađaju ako u pojedinim godinama izostane zametanje (diferencija) cvjetnih pupova ili ako se oni zametnu, ali slabo razviju. To pojašnjava time da u godinama obilne rodnosti voćka troši velike kolčine hraniva za rast i razvoj plodova pa se jače iscrpljuje. Pritom se osjetno smanjuje prirast jednogodišnjih izbojaka i lisne površine, a potonje dovodi do smanjenja asimilacije ugljikohidrata. 

Zbog smanjenje fotosinteze dolazi i do usporenog rasta korijenove mreže i slabijeg primanja vode i mineralnih tvari iz tla. Plodovi u tom slučaju ostaju sitniji, lošije obojeni i općenito lošije kvalitete. Miljković naglašava da je utrošak hraniva na rast i razvitak plodova te rast jednogodišnjih izbojaka najveći upravo u doba zametanja cvjetnih pupova. 

Osim niza agrotehničkih zahvata kao što su gnojidba i obrada tla, navodnjavanje, prihranjivanje tijekom vegetacije lako topivim hranivima, naročito dušikom dodavanim u tlo ili folijarno, a onda i zaštita od bolesti i štetočina, treba uskladiti i pomotehničke zahvate - rezidbu, povijanje izbojaka, prorejđivanje plodova kako bi se popravila kvaliteta priroda i smnajio utrošak hraniva te time pomoglo zametanje.

"Pokusima je ustanovljeno da se za normalan razvoj plodova i zametanje cvjetnih pupova treba po svakom plodu, ovisno o sorti, razviti od 30 do 60 listova", konkretizira. 

Zaključuje kako je poznato da dušik uvelike pridonosi bujnosti i rastu voćaka, kao i da njegovim dodatkom u kritičnoj fazi možemo značajno poboljšati rast. Zbog toga se preporuča prihranjivanje dušičnim gnojivima, ali i različitim regulatorima rasta kao što su biljni hormoni. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor