• Predrag Vujević
  • 22.11.2015. 09:30

Istražujemo introducirane i stare sorte voća

Za dobro pozicioniranje domaće voćarske proizvodnje, svi u lancu moraju preuzeti dio odgovornosti, od države preko znanstvenika do proizvođača. Uz stručna istraživanja, djelatnici Zavoda za voćarstvo savjetima proizvođačima kvalitetno transferiraju znanja u voćnjake. O tome više u intervjuu sa Predragom Vujevićem, predstojnikom te institucije.

  • 1.196
  • 225
  • 0

Zavod za voćarstvo osnovan je 2001. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske kao nacionalna ovlaštena institucija za provođenje poslova iz područja voćarstva, a od 2009. godine postao je jedna od ustrojstvenih jedinica Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Nešto više saznajemo od predstojnika Zavoda za voćarstvo Predraga Vujevića.

Poboljšati sortiment

Gdje i kako ste organizirali istraživanja, koje su vrste zastupljene, kolik je sorata na vašim pokušalištima?

Da bi se naša voćarska proizvodnja prilagodila svjetskim trendovima i potrebama, moramo poboljšati sortiment uvodeći u proizvodnju nove, atraktivnije sorte. No, za to je potrebno puno više znanja i početnih ulaganja nego do sada, jer su te sorte tehnološki zahtjevnije.

Osim toga, većina tog sortimenta nije ispitana u našim agro-ekološkim uvjetima. Zbog toga je Zavod započeo projekte i sadnju pokusnih voćnjaka na pokušalištima u kojima se ispituju najnovije sorte i podloge.

Ispitujemo najnovije sorte i podloge

U nadležnosti Zavoda za voćarstvo su poslovi introdukcije novih sorti voćnih vrsta, priznavanje sorti voćnih vrsta te predlaganje sorti za preporučenu sortnu listu, sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Isto tako, u Zavodu za voćarstvo se provode aktivnosti vezane za očuvanje biljnih genetskih izvora voćnih vrsta, kao i morfološka, pomološka te fizikalno-kemijska ispitivanja plodova voća. Zavod aktivno sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu u području voćarstva, kao i u organizaciji stručnih i znanstvenih savjetovanja iz područja voćarstva.

Zavod posjeduje dva pokušališta - pokušalište Donja Zelina, nedaleko Zagreba i Kaštel Štafilić nadomak Splita. Pokusni voćnjaci koriste se kao poligoni gdje se ispituju suvremene tehnologije uzgoja voćnih vrsta umjerenog i mediteranskog pojasa. Prezentacija rezultata primijenjenog istraživačkog rada u području voćarstva ostvaruje se u suradnji sa stručnjacima iz područja voćarstva, udrugama voćara i Hrvatskom voćarskom zajednicom kroz dane otvorenih vrata tijekom vegetacijske sezone, gdje proizvođači uz obilazak pokušališta imaju mogućnost sudjelovanja na stručno-edukativnim radionicama.

Pokušalište Donja Zelina - 450 sorti na 17 ha

Pokušalište Donja Zelina prostire se na površini od 17 ha, koja se, kada je dodijeljena Zavodu za voćarstvo nalazila usred zapuštenog voćnjaka bivšeg Poljoprivredno prehrambenog kombinata Zagreb. Na sedam ha posađeno je više voćnih vrsta - jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, breskva, lijeska, orah, borovnica, crveni, crni i bijeli ribiz, ogrozd, malina, kupina, križanci maline i kupine, josta, kinesko-japanska šljiva i aronija. Na pokusnim površinama sveukupno je posađeno 450 sorti raznih voćnih vrsta, što ovu kolekciju čini jedinstvenom u Republici Hrvatskoj. Ova vrijedna kolekcija je i preduvjet za uspješno provođenje postupka priznavanja sorti voćnih vrsta i provođenje analiza autentičnosti sorti u postupku naknadne kontrole reprodukcijskog sadnog materijala.

Pokušalište u Donjoj Zelini

Na pokušalištu Kaštel Štafilić uređeno je 1,5 ha površine i posađen je introdukcijsko pokusni nasad masline u gustom sklopu (1.545 do 2.000 sadnica po ha) sa devet vodećih stranih i autohtonih sorti. Operativna provedba projekta provodi se u suradnji s proizvođačima iz udruge maslinara.

Prednosti i nedostaci pojedine sorte

Koje sve osobine pojednih sorata pratite i istražujete, kako to činite i koji je, zapravo, cilj tih istaživanja?

U postupcima istraživanja prate se biološke i pomološke značajke, osjetljivost na bolesti i štetnike, te ukupne prednosti ili nedostaci pojedine sorte, uzimajući u obzir i proizvodnju maslina i maslinovog ulja.

U pokusnim voćnjacima sorte su grupirane u nekoliko tipova pokusnih nasada. Introdukcijski nasadi su nasadi raznih sorti o kojima nemamo dovoljno informacija, a potencijalno bi mogle biti zanimljive za našu proizvodnju. Za sadnju koristimo kvalitetne sadnice s prijevremenim izbojima na slabo bujnim podlogama tako da što prije dobijemo prvi rod. Sadimo manji broj sadnica, pet do 10 komada. Cilj sadnje ovoga tipa nasada je što prije dobiti prve informacije o nekoj sorti. Sve one sorte koje budu dobro ocijenjene u introdukcijskim nasadima, sadit ćemo u sortno pokusne nasade u kojima nastavljamo daljnja istraživanja. Pokusni nasadi su posađeni prema metodologijama istraživačkog rada tako da se podaci mogu statistički obraditi te znanstveno i stručno prezentirati. Posađeni su sa ciljem poboljšanja postojećih i uvođenja novih proizvodnih tehnologija te prilagođavanja svjetskih trendova našim prilikama i ekološkim uvjetima.

U Goricama kod Nove Gradiške stručnjaci Zavoda otkrili nekoliko zanimljivih sorti

Proizvodni pokusi opisani literaturom

Gdje prezentirate rezultate istraživanja?

Dosadašnji rezultati istraživanja sažeti su u knjizi Sorte voćnih vrsta - Pokušalište Donja Zelina (jabuka, kruška) s opisima sorti jabuke i kruške koje se nalaze u introdukcijskim i proizvodnim pokusima na Pokušalištu Donja Zelina. Zavod je također objavio i stručni riječnik: Hrvatsko-engleski/englesko-hrvatski rječnik s latinskim indeksom: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. U konačnici, kvalitetu svog rada Zavod za voćarstvo potvrđuje i akreditacijom ISO 9001 2008.

Unapređenje uzgoja agruma

Koji su vam novi projekti?

Trenutno radimo na projektu istraživanja unapređenja uzgoja odabranih vrsta agruma na skeletnim i aluvijalnim tlima, na razini predintrodukcije. Zavod istražuje mogućnost uzgoja odabranih vrsta agruma (limuna, naranča i klementina) na tri lokacije u Dolini Neretve. Cilj je istražiti mogućnost povećanja gospodarskih značajnih površina pogodnih za uzgoj agruma, te širenje domaće proizvodnje uzgojem limuna, naranče i klementine. Istraživanja se provode temeljem suradnje s proizvođačima agruma, na njihovim površinama.

Stručni skupovi i seminari te suradnja s proizvođačima

Kako ocjenjujete tu suradnju s proizvođačima i stručnjacima na terenu?

Zavod intenzivno surađuje s proizvođačima u vidu stručnih obilazaka pokušališta Donja Zelina, a naročito vezano za jabuku, šljivu, trešnju, marelicu, borovnicu te lijesku i orah. Također se organiziraju danih otvorenih vrata tijekom vegetacijske sezone, na kojima se organiziraju predavanja, obilazak pokušališta, kušanje plodova, razmjenjuju se iskustva i uspoređuju sorte. Djelatnici Zavoda tijekom čitave godine aktivno sudjeluju na izložbama, stručnim skupovima i seminarima održavanjem predavanja, izlaganjem plodova sorti voćnih vrsta te degustacijama istih. Osim direktne suradnje s proizvođačima, razvija se suradnja s Poljoprivrednom savjetodavnom službom. U pokusnom voćnjaku u Donjoj Zelini organiziramo praktične demonstracije suvremenih tehnoloških mjera te prezentacije rezultata primijenjenog istraživačkog rada u području voćarstva. Na taj način voćari i stručnjaci savjetodavne službe na pokušalištu dobivaju nova saznanja iz područja voćarske proizvodnje.

Revitalizacija šljive u Gračacu

Čuli smo o jednom zanimljivom projektu razvoja proizvodnje šljiva?

Skidanje plemki sa starih sorti voća

U suradnji sa Zadarskom županijom Zavod za voćarstvo je u lipnju 2014. započeo projekt Revitalizacija šljive na području općine Gračac. Projekt se odvija na lokacijama Srb i Gračac. Održan je niz radionica na temu važnosti revitalizacije šljive i primjera uspješnog udruživanja malih proizvođača, zatim na teme osnova uzgoja i formiranja uzgojnog oblika u mladim nasadima uz pokaznu rezidbu u voćnjaku. Aktivnosti su nastavljene i ove 2015. godine što će uključivati preporuke sortimenta i mjera za poboljšanje postojećeg stanja, te preporuke za postupak s plodovima poslije berbe - prerada u proizvode od šljiva. Posebna pozornost poklonit će se fitosanitarnim mjerama zbog problema virusa šarke koja je prisutna na ovom području.

Istaknuo bih dosadašnju uspješnu suradnju s udrugom UPDŠ Slavonka na projektu Pomološko-tehnološko vrednovanje i genetička identifikacija autohtonih genotipova šljive, koja je rezultirala genetičkom identifikacijom 31 genotipa tradicionalnih sorti šljive iz Slavonije. Od ispitivanih sorti, 17 je uključeno u popis sorti voćnih vrsta, čime omogućujemo našima voćarima proizvodnju sadnog materijala i stavljanje na tržište ovih sorti. Također, u Zavodu za voćarstvo podignuta je i kolekcija ispitivanih sorti čime smo sačuvali i spasili od izumiranja sorte koje se tradicionalno uzgajaju na području Slavonije.

Međunarodna znanstvena suradnja

Surađujete li i sa međunarodnim srodnim institucijama?

Osim suradnje s vodećim europskim oplemenjivačkim kućama, Zavod surađuje s institucijama iz područja voćarstva čije su djelatnosti iste ili slične našim. Tako smo uključeni u projekt Alpe Adria - Radne grupe za pomokulturu (u projektu sudjeluju i instituti iz Slovenije, Italije i Austrije) ostvarena je suradnja na dva projekta: pokus s podlogama (4 podloge sorti Kordia i Regina i gustoćom sadnje sorte trešnje Regina (3 razmaka sadnje) Također ispitujemo uzgojne oblike u pokusu sa dva uzgojna oblika (Bibaum i vitko vreteno) na jabuci - sorta (Golden Delicious).

Uta - introducirana nova sorta kruške

Kolekcija tradicionalnih sorata

Što poduzimate na spašavanja i očuvanja starih i autohtonih sorti jabuka, krušaka i ostalog voća?

Sukladno Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj Zavod održava kolekciju tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta koje su upisane u Nacionalnu bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD), te intenzivno radi na dopunjavanju Nacionalne poljske kolekcije kontinentalnih voćnih vrsta (ex situ) na pokušalištu u Donjoj Zelini. Prikupljaju se i cijepe stare sorte voća u cilju očuvanja naših vrijednih genetskih resursa. U kolekciji će biti zastupljene sve autohtone, ali i udomaćene voćne vrste i sorte koje su se tradicionalno uzgajale u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prioritetne voćne vrste su: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, breskva i orah.

Voćari surađuju sa Zavodom za voćarstvo

Mogu li vam u tome pomoći voćari na terenu koji imaju stare sorte voća?

Istraživanja se provode i u smjeru usporedbi i utvrđivanja sinonima među tradicionalnim sortama. Ovim putem pozivamo sve koji na svojim okućnicama ili voćnjacima uzgajaju stare, odnosno tradicionalne sorte voća, da kontaktiraju Zavod za voćarstvo. S odabranih stabala uzet ćemo plemke (jednogodišnje grančice) i proizvesti sadnicu koju ćemo posaditi u našu kolekciju. Na taj način možete pomoći da se od izumiranja spase mnoge stare sorte voćnih vrsta.

Nadamo se da ćemo zajednički od trajnog nestajanja sačuvati barem dio našeg biološkog naslijeđa u koje je utkano puno truda.


Povezana biljna vrsta

Ribiz crveni

Ribiz crveni

Sinonim: Crvena ribizla | Engleski naziv: Red currant | Latinski naziv: Ribes rubrum L.

Ribiz je rod višegodišnjih grmolikih biljaka iz porodice kamenika (Grossulariaceae). Grm je uspravan, doseže do 2 m visine i može živjeti i roditi 20 godina i dulje. Razvija... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Zavod za voćarstvo Kaštel Štafilić Maslina Pokušalište Donja Zelina Slavonka Alpe Adria Jabuka Kruška Šljiva Predrag Vujević.. Ribiz crveni


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Razmišljam o mom šipku i kako bi ga, kad sazrije, očistio. Nema savjeta na youtubu :-)