Ukoliko uzgajate sorte trešnje sa sitnim plodovima, iskoristite ih za rakiju - trešnjevaču!
Kod nas se trešnje uglavnom koriste u svježem stanju, za jelo. Vrlo malim dijelom se prerađuju u rakiju, trešnjevaču. Ipak, želite li baš ovu rakiju, birajte sorte sa sitnim plodovima, koji su posebno bogati šećerom i aromom.
Rakija od trešnje dobiva se destilacijom profermentiranog koma svježih plodova trešanja ili šire. Destilacija se obavlja četiri tjedna nakon završenog alkoholnog vrenja, a nekad i poslije nekoliko mjeseci. Ovo se obavlja bez zraka.
"Dvokratnom destilacijom dobivena trešnjevača stavlja se na odležavanje u posude koje ne otpuštaju boju, među kojima su i bačve od bijelog jasena. Važno je napomenuti da je vrijeme odležavanja najmanje jedna godina, a idealno bi bilo i preko tri godine. Ono što je razlikuje od većina rakija, je činjenica da za odležavanje traži mjesta koja imaju promjene temperature tijekom godine", pojašnjava dipl.inž. prehrambene tehnologije Ana Đorđević.
Dodaje da posuda ne bi trebala biti potpuno zatvorena, tako da mogu ispariti svi sastojci, koji bi krajnjem proizvodu dali oštar miris. Prisutnost kisika je poželjna tijekom odležavanja.
Mekane sorte trešanja, koje imaju tanku pokožicu, na vrenje se mogu stavljati bez prethodnog dezintegriranja. Nije obavezno ni odvajanje koštica. Važno je samo da se odvoje peteljke i lišće, kako rakija ne bi poprimila miris na travu.
"Tijekom vrenja trebalo bi osigurati temperaturu oko 200°C. Da bi se ovo postiglo pri višim vanjskim temperaturama, preporučivo je da posude za alkoholno vrenje budu manjih zapremina. Kada se završi vrenje, potrebno je što prije obaviti destilaciju, pogotovo ako nisu odvojene koštice. U slučaju da se ovaj uvjet ne može ispuniti, savjetuje se da se provrela komima čuva u punim posudama, bez prisustva zraka", dodaje ona i zaključuje da je destilacija dvostruka uz odvajanje frakcija, a da je finalizacija arome za dva - tri mjeseca odležavanja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica