Hrvatska proizvodi sve manje maslinovog ulja, uvoz prvi put premašio domaću proizvodnju

Prvi put u povijesti Hrvatska je prošle godine uvezla više maslinova ulja nego što ga je proizvela. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, domaća proizvodnja pala je gotovo 30 posto, dok je uvoz istodobno znatno porastao. Iza tih brojki stoje brojni problemi s kojima se maslinari posljednjih godina sve teže nose, od dugotrajnih suša i visokih temperatura do promjena na tržištu.

Sve toplija razdoblja utječu i na vegetaciju pa berba počinje ranije, dok istodobno raste interes za sadnju novih nasada. No, do punog roda maslinama trebaju godine.

"Nije bilo kiše skoro dva mjeseca, a najveći problem po meni je bio kad se dva tjedna dnevna temperatura nije spuštala ispod 35 stupnjeva. Tu je biljka najviše patila. Mi možda nismo imali 40, ali imali smo 38. I to je taj moment kad biljka stane. Jednostavno ćemo vidjeti kako će se to odraziti na kvalitetu ulja, ali i na postotak ulja u plodu", rekao je Ivan Ipša, proizvođač maslinovog ulja iz Istre za RTL Danas.

Posljedice vremenskih uvjeta mogle bi se vidjeti već na ovogodišnjoj berbi, koja bi zbog toga mogla početi ranije nego inače. Obitelj Ipša na više od 30 hektara ima gotovo pet tisuća stabala i bavi se maslinarstvom više od 30 godina.

Proizvodnja pala, uvoz porastao

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj nestabilna. Godina 2024. bila je rekordna s proizvedenih 63 tisuće hektolitara. No, već godinu poslije, 2025., proizvedeno je manje od 46 tisuća hektolitara, što je pad od oko 27 posto. U istom razdoblju uvoz maslinovog ulja je porastao. Godine 2024. uvezeno je oko 37 tisuća hektolitara, a 2025. gotovo 60 tisuća hektolitara.

Time je uvoz prvi put u povijesti premašio domaću proizvodnju, i to za 31 posto. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da situacija nije zabrinjavajuća i smatraju da je takav rezultat posljedica klimatskih promjena i nedovoljnog provođenja agrotehničkih mjera.

Ipša ističe da se posljednjih godina mijenjaju i navike potrošača, ali i proizvodnja.

"Zadnjih 15 godina jako smo se borili s potrošnjom i stvarno smo pokušavali ljude educirati o ekstra djevičanskim uljima. U zadnjih pet godina dogodio se velik porast interesa, a sadnja maslina doživjela je procvat u zadnjih sedam do osam godina. Pun rod masline daju nakon 10 godina, što znači da ćemo ga mi imati tek za tri do četiri godine", dodaje Ipša.

Obnova višegodišnjih nasada maslina i vinove loze nakon požara - korak po korak

Kako novi nasadi tek trebaju ući u puni rod, njihov veći doprinos domaćoj proizvodnji očekuje se tek za nekoliko godina.

"Proizvođači maslinovog ulja definitivno se trebaju udružiti kako bi imali što snažniji položaj na tržištu. Također bi mogli jednostavnije i jeftinije nabaviti sve inpute te kroz savjete struke objedinjeno proizvoditi više i kvalitetnije", kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Hrvati su ispod europskog prosjeka po potrošnji

Prema podacima Eurostata, Hrvati su po potrošnji maslinovog ulja ispod europskog prosjeka. Stručnjaci smatraju da bi građani trebali više konzumirati ovu namirnicu.

"Maslinovo ulje je stvarno velika blagodat za zdravlje i utječe na čitav niz stanja u organizmu. Polifenoli utječu na krvni tlak i na oksidacije u tijelu. Stalno se događaju oksidacije u našem tijelu i treba ih smanjiti", objašnjava Srećko Gross, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.

Dok se maslinari pripremaju za nadolazeću berbu, iz Ministarstva stiže i financijska pomoć. Prijave za nove poticaje vrijedne 20 milijuna eura već su otvorene.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor