Pretraga tekstova
Stjenica je primjećena i na stablima šljiva, jagodastog voća, pa i pojedinih povrtarskih vrsta, naročito blitve.
Iako se ova invazivna stjenica, porijeklom iz Sjeverne Amerike, pojavila prije sedam godina, još nije stekla prirodne neprijatelje zbog čega napada sve više vrsta drveća, ali i voća.
Hrastova mrežasta stjenica, Corythucha arcuata, najviše napada hrast lužnjak i kitnjak, a na listi njenih domaćina su i javor, grab i bukva.
Stjenica siše sokove s donje strane lista uzrokujući gubitak boje pa se već u prvoj poloviici srpnja na stablima mogu primijetiti svijetlo-žuti listovi koji utječu na biljku u smislu da teže podnosi stresne uvjete u vidu suše i visokih temperatura.
Naime, listovi ne obavljaju proces fotosinteze, a i ranije otpadaju s grana, što može imati za posljedicu smrzavanje u slučaju ranije pojave niskih temperatura.
Dolazi i do sušenja stabala, naročito mlađih.
Ono što je interesantno je sve jača pojava hrastove mrežaste stjenice i na stablima voća, posebno krušaka čiji listovi također gube boju pa, osim što su žućkasti i s prošaranom nervaturom, ako je prisutna suša i vruć vjetar, ranije opadaju sa stabala.
Prilično su otporne na insekticide i imaju nekoliko generacija godišnje. Ove godine zabilježena je pojava intenzivnijeg opadanja listova krušaka, odmah nakon berbe, čemu je pogodovala suša, ali i ishrana klorofilom od strane stjenice, kojoj najviše odgovaraju upravo dugotrajni periodi sa sušom.
Hrastova mrežasta stjenica ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje naših šuma
Stjenica je primjećena i na stablima šljiva, jagodastog voća, pa i pojedinih povrtarskih vrsta, naročito blitve. Iako ne napadaju ljude često budu dosadne jer su stalno na odjeći ili koži, uzrokujući peckanje i iritaciju kože.
U svakom slučaju ovaj insekt će sve više biti prisutan u narednom periodu, ne samo u šumama, već i voćnjacima, sve dok je neki kukci ili parazitske osice ne počnu uništavati. Za nadati se da neće praviti veću štetu, kao što bi mogla npr. i azijska voćna mušica koja će sigurno u budućnosti biti veliki problem u proizvodnji jagodastog i bobičastog voća.
Tagovi
Hrastova mrežasta stjenica Nervatura listova Fotosinteza Azijska voćna mušica Parazitske osice
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ovog mjeseca naše Društvo agrarnih novinara Hrvatske obilježava 10 godina djelovanja 😊
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Gospođo Leticija , nije Društvu čestitala ni Petirka , Plenković , Jandroković , zadnji promašeni ministar Dabro , jer pokraj Društva i Vladine HPK , Više [+] mogu i dalje raditi na PROGRAMU uništenja hrvatske poljoprivrede i hrvatskih sela ! Morate mijenjati naziv da iza riječi Hrvatske , dodate i Sjeverne Koreje ! Pitajte mafiju u Zagrebu da li je u postupku pisanje NACRTA ZAKONA ZA HRAVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE , Zapadne Srbije , koju greškom nazvaše RH ?
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Pročitao sam Statut društva po kojem možete organizirati javne skupove , pa slijedom toga iza Nove godine pozovite predstavnika Vlade , sve Više [+] predsjednike klubova zastupnika Hrvatskog sabora , kako su se nazvali sa CILJEM ; DONOŠENJE odluke o imenovanju Radne skupine - povjerenstva , koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU AGRARNU reformu - STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , koju ova kvazi državica priznata kao RH , NEMA ! Jasno nužno je pozvati i CIVILNI sektor bez VLADINE HPK !
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje