Gnojidba nasada voća dušičnim mineralnim gnojivima

Voćari u proljeće imaju pune ruke posla. Mnogi će ove lijepe proljetne dane iskoristiti za gnojidbu svojih voćnjaka. Suzana Jerkić, savjetodavka za voćarstvo i vinogradarstvo, ističe da vrijeme unošenja pojedinih vrsta gnojiva voćari trebaju usuglasiti s apsorpcijom elemenata od strane voćaka tijekom sezone, pri čemu se zna da je najintenzivnija apsorpcija u vegetacijskom periodu, a to je proljeće i početak ljeta.

Voćari za gnojidbu mogu koristiti veliki broj gnojiva različitog porijekla i sastava. Kada je riječ o gnojidbi nasada u periodu vegetacije koriste se dušična mineralna gnojiva. Ona se unose u dva navrata. Prvi put u periodu od kraja ožujka do sredine travnja, a drugi tijekom svibnja.

Poslije gnojidbe neophodna strojna obrada zemljišta

Od jednostavnih gnojiva najčešće se upotrebljavaju dušična gnojiva. Među dušičnim gnojivima najviše se koristi KAN koji sadrži 27 % dušika ili urea koja sadrži 46% dušika. Pored njih koriste se i AN sa 34 % dušika, amonij - sulfat 21% dušika i kalcij nitrat sa 16 % dušika. "Na kiselim zemljištima se preporučuje dodavanje KAN-a, a na alkalnim amonij- sulfata. Gnojivo se unosi u brazde ili trake s obje strane reda ili neposredno oko stabla. Nakon unošenja gnojiva neophodna je i obrada zemljišta", naglašava Jerkićeva.

Ona podsjeća voćare da su potrebe za gnojivom različite i ovise od starosti voća. Mlada stabla imaju potrebu zadovoljiti rast i to zahtijeva dobru opskrbljenost dušikom i fosforom. Količina dušika treba biti umjerena i podešena prema bujnosti stabla. Velika bujnost je štetna, jer odlaže stupanje stabla u rod. Odraslo stablo ima potrebu obnavljati vegetaciju i zadržati rodnost. Ako je sorta rodna, a podloga manje bujna, tada su i potrebe za dušikom i kalcijem uvećane. Ne treba zanemariti ni magnezij i kalcij zbog njihovog utjecaja na produktivnost voćke i kvalitetu ploda.

Količine gnojiva koje treba unijeti određuju se prema utvrđenoj plodnosti zemljišta. Za određivanje potrebne norme gnojiva koristi se više metoda: orijentacijske norme, vizualni pregled stanja voćnjaka, analiza zemljišta i analiza listića.

"Orijentacijske norme predstavljaju preporučene količine gnojiva koje su utvrđene na osnovu pokusa s gnojidbom voćaka u nasadu ili kontroliranim uvjetima. Ovaj način određivanja normi gnojiva se dosta koristi u praksi. Njegova mana je što se dodaju količine gnojiva veće od potrebnih. To može dovesti i do nagomilavanja pojedinih elemenata u zemljištu i izazvati poremećaj ravnoteže biogenih elemenata", kaže.

Vizualna dijagnostika

Kada je vizualna dijagnostika u pitanju, treba obratiti pažnju na vegetativni rast stabla, izgled listova, rodnost i naročito usklađenost rasta i rodnosti. Pri ocjenjivanju stanja voćaka treba poznavati simptome nedostatka pojedinih elemenata.

Suzana Jerkić poručuje voćarima da svake pete godine naprave analizu zemljišta kako bi kontrolirali njegovu plodnost. Uzorci se uzimaju uz pomoć pedološke sonde s dvije dubine od 0-30 cm i 30-60 cm. Prosječan uzorak se dobiva miješanjem više pojedinačnih uzoraka, a kojih ne smije biti manje od 20.

"Kod folijarne dijagnoze odnosno analize lista, koriste se standardne vrijednosti optimalnog sadžaja pojedinih elemenata u listu. Ako se dobivena vrijednost na osnovu analize lista nalazi u okviru optimalne vrijednosti, znači da su voćke dobro opskrbljene tim elementom. Niže vrijednosti ukazuju na nedostatak tog elementa i potrebu da se on dodaje gnojidbom. Prevelike vrijednosti mogu djelovati toksično i promijeniti ravnotežu biogenih elemenata. U tom slučaju treba izostaviti gnojidbu tim elementom", podvlači S. Jerkić.

Uzorci listova za analizu se uzimaju tijekom ljeta (od sredine srpnja do sredine kolovoza), po prestanku intenzivnog rasta mladica sa svih strana stabla. Sa svake parcele treba uzeti prosječan uzorak od 100 listova i to po 10 listova sa 10 stabala. Uzorak se uzima posebno za svaku kombinaciju sorti.