Dunju napadaju brojni uzročnici bolesti - kako ju zaštititi?

Dunja je nekada bila česta voćna vrsta, ali smanjenju brojnosti stabala su doprinijele razne bolesti i nesprovođenje zaštite. Ipak, ona se u zadnje vrijeme vraća u voćnjake na našim područjima. 

Kako bi spriječili smanjenje uroda i propadanje stabla potrebno je poznavati simptome bolesti i optimalan trenutak primjene zaštitnih metoda. Zaštita je učinkovitija kada znamo protiv čega štitimo dunju koju napadaju brojni uzročnici bolesti.

Smeđa pjegavost lista dunje

Bolest se najčešće uočava na zapuštenim stablima. Izaziva je gljivica Stemphylium vesicarium. Karakteristična je za proljeće s čestim i obilnim padalinama. Na listovima se javljaju pjege, a zaraza može biti izuzetno jaka i dovesti do defolijacije, gubitka listova. Zbog ove pojave slab je razvoj pupoljaka za narednu godinu, prinos je manji. Često se događa da nakon defolijacije stablo krajem ljeta i u jesen ponovo krene u vegetaciju što ga dodatno iscrpljuje i čini podložnim izmrzavanju tijekom zime.

Prepoznaje se po karakterističnim pjegama na listu koje mogu biti brojne. Sivkaste su i promjera od 2 do 3 mm, a ponekada se mogu i spojiti te prekriti list što dovodi do smanjenja asimilacije hraniva.

U tom se slučaju oni trebaju sakupiti i spaliti, jer uzročnik prezimljava u njima. Glavni tretman zaštite se obavlja u rano u proljeće prije nego što se pojave listovi. Koriste se preparati na bazi bakra ili na bazi sumpora, kao i njihove alternative.

Monilija dunje

Ovo oboljenje izaziva gljivica Monilinia linhartiana i predstavlja ekonomski najznačajniju bolest dunje. Javlja se isključivo na ovoj voćnoj vrsti. Simptomi se uočavaju na cvjetovima krajem perioda cvjetanja kao palež i na plodovima dolazi do pojave truleži. Na mladim listovima na početku cvjetanja se javljaju promjene. Oni počinju venuti, dobivaju smeđu boju i nekrozu duž lisnih nerava. Ako je vrijeme kišovito na njima će se formirati micelije koje mirisom koji podsjeća na bademe privlače kukce. Upravo oni dalje prenose spore na cvjetove. Spore gljivice rastu kroz tučak i dospijevaju do plodnice cvijeta i poslije u plod. Mladi plodovi se razviju do veličine lješnjaka i ostaju mumificirani na krošnji ili opadaju na zemlju. U ovom obliku gljivica prezimljava.

Pogoduje joj vlažno vrijeme i temperatura od 15ºC. Uzročnik bolesti se širi pomoću insekata, kiše i vjetra.

Osnovna mjera suzbijanja je da se iz nasada uklone svi mumificirani plodovi, sa stabala i s površine zemlje, kao i zaražene grane. Sve se iznosi iz voćnjaka i spaljuje. Nakon rezidbe, a prije kretanja pupoljaka koriste se sredstva na bazi bakra. S njima se može ići i poslije cvjetanja, jer ih dunja dobro podnosi.

Pepelnica dunje

Gljivica Podosphera oxyacanthae izaziva pepelnicu na dunji. Simptomi se pokazuju na listovima u vidu pepeljaste prevlake, a u slučaju jake zaraze ona se javlja na plodovima. Razvoju pogoduje vlažno i toplo vrijeme.

Kako napraviti rakiju od dunje ili jabuke?

Za suzbijanje pepelnice se koriste preparati na bazi sumpora, zatim organski insekticidi. U ekološkoj poljoprivredi se upotrebljavaju pripravci namijenjeni suzbijanju ove pojave, a to su soda bikarbona, preslica, apta te biopreparati na bazi bakterija.

Pored ovih najčešćih bolesti na dunji se javljaju crna pjegavost lista i ploda, ervinija, trulež i razne druge bolesti.