Međutim, značajnijeg uzgoja ovog vrijednog ali zaboravljena voća kod nas nema.Možda će to potaknuti novi Zakon o potporama u poljoprivredi (koji je u saborskoj proceduri), prema kojemu će se poticati i podizanje trajnih nasada ostalog voća među koje spada i dud. Osim državnih poticaja, i pojedine županije te gradovi i općine već potiću uzgoj duda.
U prirodi postoje crni dud (Morus nigra), bijeli dud (Morus alba), ali i manje poznati crveni dud (Mo rus rubra). Podrijetlo crnog duda seže iz perijskog područja, bijelog iz Kine a crvenog iz sjeverne Amerike. U današnje vrijeme postoje selekcionirane sorte duda, ali i križanci crnoga, bijeloga i crvenog duda različite obojenosti, krupnoće i arome ploda.
Plodovi sazrijevaju od početka lipnja do kraja srpnja, a aromatičniji su oni crnoga od plodova crvenoga i bijelog. Sadržavaju i do 10 % invertnog šećera, bogati su vitaminom C, ali i karotinom, pektinom, jabučnom i limunskom kiselinom te drugim mineralima i vitaminima. Plodovi duda koriste se kao svježi ili prerađeni u marmeladu, džem, sirup, sok, voćno vino, voćne salate, voćne kupove i pite. Najpoznatiji proizvod od duda je ipak rakija. Plodove rado jedu domaće životinje.
Plod, list i kora posjeduju određena ljekovita svojstva. Vrlo važnu ulogu bijeli dud je imao u prehrani dudova svilca, odnosno u proizvodnji svile. Osim toga, drvo duda bilo je cijenjeno i u izradi bačava za rakiju, a u dolini Neretve i za izradu neretvanskih lađa.
Dud je i značajna vrsta u hortikulturi. Iznimno dobro podnosi rezidbu, formiranje različitih oblika krošnje, a postoje i visešći (pendula) tipovi. Neki gradovi su poznati po drvoredima dudova, pr. Makarska.
Dud kasno cvjeta i razvija listove pa mu ne prijeti kasni proljetni mraz. Za razliku od većine voćnih vrsta, vrlo se jednostavno razmnožava reznicama. Dovoljno je s rodnog stabla uzeti mladicu dužine 30 - 40 cm pa ju ujesen ili u rano proljeće položiti okomito u tlo tako da dva pupa ostanu iznad površine i u slučaju suše zalijevati. Izrast će novo stablo duda istih svojstava kao i drvo s kojeg je uzeta mladica.
Izvori
Višnja u brojkama: Zdravlje, gospodarstvo i povijest u jednom plodu
Dr.sc. Dario Ivić o biljnoj bakteriji koja je poharala maslinike i koju moramo "držati na oku"
Donesen je Akcijski plan za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Zdrave sadnice i plodored značajne mjere u prevenciji antraknoze jagode
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+]
