Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 04.08.2016. 16:30

Drijen - zaboravljeno voće, ali i ekonomski resurs

Drijen raste kao samonikla vrsta u Hrvatskoj. Ovo listopadno drvo ili grm ima dekorativnu ulogu, no plodovi imaju veliku ljekovitu i prehrambenu vrijednost.

Foto: pixabay.com
  • 33.535
  • 942
  • 0

Drijen (Cornus mas), pripada u porodicu Cornaceae ili drijenovke. Poznat je još pod nazivima drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenić, drenjula, drinika, drinovina, rumeni dren, šupaljka. Na području cijele Hrvatske samoniklo rastu vrste Cornus mas i Cornus sangunea, dok je Cornus hungarica primjećena na području nizinske Hrvatske te na sjeveru sredozemne Hrvatske.

Vrsta Cornus alba raste u gradskim sredinama. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji intenzivan nasad drijena, na tržištu se nalazi širok spektar različitih proizvoda i prerađevina dobivenih iz ploda drijena.

Samonikli grm koji raste svuda

Drijen je listopadni grm ili niže drvo visine do 6 m zaobljene i guste krošnje. Mlade grančice su zeleno smeđe boje i blago dlakave. Listovi su jajasti i nasuprotni s dugim izvučenim vrhovima. Cvjetovi drijena su žute boje, te se pojavljuju prije listanja, sakupljeni u štitaste cvatove. Drijen cvjeta u veljači i ožujku.

Može rasti svuda, ali je najviše zastupljen na suhim i sunčanim te kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Drijen može biti rasprostranjen i na 1.300 m nadmorske visine. Plod je dugoljasta koštunica crvene boje ugodnog kiselkastog okusa, a dozrijeva početkom jeseni. Bere se zreli plod i kora drveta, te se suši na suncu ili umjerenoj toplini.

Cvat drijena

Prinos samoniklog drijena u prirodi je oko 10 kg po biljci, no suvremenim istraživanjima u oplemenjivanju i selekciji, stvoreni su kultivari drijena čiji je prinos od 20 do 50 kg po biljci. Na površini od jednog hektra uz 750 do 2.400 biljaka, to je oko 20.000 do 25.000 t/ha. Vrlo je otporan na bolesti i štetnike pa je idealan za ekološki uzgoj.

Idealan za eko uzgoj i daje obilne prinose

Razmnožavanje je najuspješnije kalemljenjem na spavajući pupoljak krajem srpnja i početkom kolovoza. Moguće je razmnožavati i položenicama kada pupoljci nabubre, što je krajem ožujka i početkom travnja, ali i tijekom jeseni.

Drijen ima veliku hortikulturnu ulogu zbog svog zanimljivog izgleda traje kroz više sezona u godini. Već u kasnu zimu i rano proljeće (od veljače do travnja), drijen će početi cvjetati ranije od ostalih biljaka, te će njegovi zlatnožuti cvjetovi pružati očaravajuću atmosferu. Krajem ljeta i početkom jeseni na mjestu cvjetova nalaze zreli crveni plodovi, koji imaju i ukrasnu vrijednost.

Jesenska boja listova nije posebno zanimljiva. Drijen se može saditi samostalno, u skupinama, kao zaštita od vjetra, živica, za spriječavanje erozije te kao međa između imanja. Zbog izrazite adaptibilnosti i nezahtjevnim potrebama za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu postati invazivne, tako da je potrebno obratiti pozornost na njegovo širenje.

Ulje, zamjena za kavu i čaj od drijena

Plod i kora se piju kao čaj, kao lijek protiv bolesti crijeva i groznice, protiv proljeva. Od zrelih plodova priprema se ukusan pekmez, voćni sok i vino. Od plodova drijena peče se rakija. Od sjemenki drijena može se dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Pržene, a zatim i mljevene sjemenke mogu se koristiti kao zamjena za kavu.

Plodovi drijena

U svijetu se trenutno pokušava popularizirati upotreba i konuzmacija drijena zbog njegovog povoljnog utjecaja na zdravlje i visoke prehrambene vrijednosti. Plodovi drijena sadrže veliku količinu antioksidansa koji stvaraju zaštitu protiv štetnih slobodnih radikala. Oni su povezani s nižom učestalosti i razini smrtnosti uzrokovanih tumorima i srčanim bolestima. Antocijani iz plodova imaju antioksidacijska i protuupalna svojstva. Drijen još sadrži i šećere, sluzi, organske kiseline, pektine. Vrlo je bogat izvor vitamina C, te ovisno o genotipu i podrijetlu, može sadržavati i do dva puta veću količinu u odnosu na plod naranče.

Bogat izvor zdravlja

Za pripremu džema od drijena potrebno je: 2 kg plodova drijena, 0.5 kg šećera. Zrele plodove drijena oprati te staviti u široku posudu i zagrijavati na laganoj vatri dok ne omekšaju i odvajaju od koštice. Dobivenu masu propasirati, a zatim pomiješati sa šećerom. Kuhati uz neprekidno mješanje do poželjne gustoće. Čiste staklenke zagrijati te u njih usipati još vrući džem. Neka odstoji jedan dan, a drugi dan zatvoriti dvostrukim celofanom.

Stablo drijena

Sok od drijena priprema se od 1 kg plodova drijena, 200 g šećera i 0.5 dcl vode. Plodove drijena oprati i očistiti, preliti vodom te zagrijavati na laganoj vatri. Kuhati još nekoliko minuta nakon što zavriju, a onda propasirati, dodati šećer i ponovno nastaviti kuhati. U zagrijane boce uliti vrući sok, začepiti, umotati u krpe i ostaviti da se ohladi.

Džem od drijena kao lijek za probavne probleme priprema se od jednake količine plodova drijena i šećera. Smjesu je potrebno kuhati uz neprekidno miješanje 2 sata drvenom žlicom te uliti u zagrijane tegle.

Drvo drijena zbog svoje tvrde i teške građe može poslužiti u razne namjene. Može se iskoristiti za izradu ljestava, dijelove za alat i ostale proizvode načinjene od drva. Zbog svog ranog cvjetanja je odlična paša za pčele koje već tad polako počinju izlaziti na otvoreno.

Klimatski uvjeti i geografski položaj Hrvatske uvelike pogoduju uzgoju drijena. Njegova vrijednost, primjena i potencijal su veliki, te bi se svakako trebao povećati njegov uzgoj na području Hrvatske.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Vitamin C Drijen Hortikulturna uloga Antioskidans


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

4. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Gospodarskom centru u Osijeku. Bilo je riječi o rezultatima poljoprivrede, uručeni su ugovori poljoprivrednicima, HAPIH je obilježio petu godišnjicu, a bilo je prilike i kušati domaće delicije