Kao važan iskorak, Željko Bjeliš ističe dokument "Smjernice prilagodbe proizvodnje agruma u dolini Neretve", koji je izradio Agromediteranski fakultet Sveučilišta u Splitu
Udruga proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež" reagirala je na nedavne medijske napise u kojima se tvrdi da su proizvođači mandarina u dolini Neretve nezadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede o neprovođenju SIT tehnike (tehnika sterilnih kukaca, op.ur.). Predsjednik udruge, Željko Bjeliš, upozorava kako su takve tvrdnje površne i ne odražavaju stvarno stanje na terenu.
Prema njegovim riječima, među proizvođačima ne prevladava jednoznačno nezadovoljstvo, već oprezni optimizam potaknut novim inicijativama Ministarstva.
Kao važan iskorak ističe dokument "Smjernice prilagodbe proizvodnje agruma u dolini Neretve", koji je izradio Agromediteranski fakultet Sveučilišta u Splitu. Riječ je, naglašava, o prvom ozbiljnijem stručnom dokumentu u novijoj povijesti koji se sustavno bavi problematikom agrumarstva u ovom području. Ipak, dodaje kako velik dio proizvođača, ali i onih koji javno komentiraju situaciju, taj dokument nije ni pročitao.
Istodobno, Bjeliš upućuje kritike Povjerenstvu za mandarine, savjetodavnom tijelu osnovanom na razini županije. Smatra kako njihovi javni istupi često stvaraju iskrivljenu sliku te zagovaraju povratak metodama koje nisu dale rezultate. Poziva se pritom na podatke Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prema kojima se SIT tehnika u protekle dvije godine pokazala neučinkovitom.
Posebno problematičnim ističe kontradiktorne mjere koje su se provodile na terenu. Kao primjer navodi situacije u kojima su se istovremeno ispuštale sterilne muhe i postavljale lovke za njihov ulov, dok su se paralelno koristila i sredstva za zaštitu bilja koja su utjecala i na same sterilne jedinke. "Takva praksa nema ni stručnog ni praktičnog opravdanja", poručuje, uspoređujući je s pacijentom koji odbija novu terapiju i inzistira na staroj koja nije dala rezultate.
No, u Udruzi upozoravaju kako problem proizvodnje mandarina daleko nadilazi pitanje jedne metode suzbijanja štetnika. Jedan od ključnih izazova su veliki gubici nakon berbe. Procjenjuje se da svake godine između 5.000 i 10.000 tona mandarina nestane, propadne ili se izgubi u otkupnom lancu, što proizvođačima donosi štetu od nekoliko milijuna eura. Upravo to, smatraju, treba biti prioritet nadležnih institucija.
Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici
Udruga predlaže i konkretne mjere za učinkovitije suzbijanje sredozemne voćne muhe. Umjesto da proizvođači sami financiraju i organiziraju postavljanje lovki, predlažu da taj posao preuzmu otkupljivači, jedinice lokalne samouprave i županijske institucije.
Na taj način, ističu, osigurala bi se ravnomjerna primjena mjera na svim površinama, što je ključno za njihov uspjeh. U suprotnom, dio proizvođača neće imati financijske mogućnosti za ulaganja, dok će drugi odustati zbog straha od neučinkovitosti ako susjedne parcele ne provode iste mjere.
Dodatno naglašavaju potrebu za većim angažmanom lokalnih vlasti i njihovih službi, koje su, prema njihovoj ocjeni, dosad svoje obveze često izvršavale tek formalno. Također pozivaju i same proizvođače na aktivniji pristup, jer se uvjeti proizvodnje posljednjih godina značajno mijenjaju.
Klimatske promjene, sve češći ekstremni vremenski uvjeti i rast troškova proizvodnje čine uzgoj mandarina sve zahtjevnijim. Istodobno, otkupne cijene, koje se kreću oko 0,30 do 0,35 eura po kilogramu, ne omogućuju ekonomičnu proizvodnju. Zbog toga, upozoravaju, mladi sve manje vide perspektivu u ovom sektoru.
Zaključno, iz Udruge poručuju kako je za očuvanje proizvodnje mandarina u dolini Neretve nužan ozbiljan i sustavan pristup. Potrebna je koordinacija svih razina, od proizvođača do državnih institucija, kao i jasne i učinkovite agrarne politike. Bez kontinuirane potpore i konkretnih mjera, upozoravaju, opstanak ovog važnog poljoprivrednog sektora bit će ozbiljno doveden u pitanje.
Tagovi
Autor