Dobar urod lijeske ovisi o dobrom oprašivanju

Lijeska je široko rasprostranjena voćna vrsta čiji se plod koristi u prehrani, za konditorsku i farmaceutsku industriju, važan je izvor hrane za mnoge divlje životinje. Sve veća potražnja za plodom lijeske, posebno od strane konditorske industrije, rezultirale su podizanjem novih zasada.

Da bi proizvodnja lješnjaka bila uspješna, prilikom podizanja zasada potrebno je izbjeći mnoge greške koje se kasnije teško ispravljaju. Ovo je posebno značajno što je lijeska dugovječna voćna vrsta i samo sa stručnošću i znanjem treba pristupiti podizanju zasada lijeske. Lijeska živi i do 100 godina, a daje rod već u trećoj ili četvrtoj godini. U puni rod stupa u sedmoj ili osmoj godini, a period rodnosti je dosta dug i lijeska može plodonositi i 70 godina, dok punu rodnost ostvaruje i do 50 godina.

Muški cvjetovi (rese) i ženski cvjetovi cvjetaju u različito vrijeme

Da bi se dobio dobar urod, veliku pažnju treba pokloniti izboru sorti i oprašivanju lijeske. Biljka je jednodomna, odnosno na jednoj biljci se nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su rese koje mogu biti duge i do 20 cm, a obično od 4 do 6 cm, na kojima se nalazi i 200 prašničkih komora. Ovi cvjetovi se formiraju tu lipnju. Polen lijeske je bogat škrobom i zbog toga ga vjetar može prenijeti na kraće udaljenosti od 15 do 30 metara. Muški cvjetovi, rese, brže rastu ako je vrijeme bez padalina.

Ako je vrijeme kišno i zrak zasićen vlagom, rese rastu sporije. Jedna resa može dati oko 4 milijuna polenovih zrnaca. Ženski cvjetovi se formiraju u grupama u pazuhu listova ili muških cvjetova i to tri do 15 u grupi, na jednogodišnjim grančicama. Oprašivanje se vrši putem vjetra u periodu zime, od prosinca do kraja veljače, kada lijeska cvijeta. Oplodnja se događa tokom svibnja. Karakteristično je za lijesku da se jajnici u ženskim cvjetovima razvijaju tek nakon 1,5 do 2 mjeseca, što znači i da se oplodnja odvija kasnije.

Neplodonošenje zbog mrazeva

Većina sorti je samobesplodno. Karakteristično je da sorte lijeske nemaju istovremeno cvjetanje muških i ženskih cvjetova. Ono je varijabilno i ovisi o interakciji genetskih svojstava sorte i ekoloških uvjeta u kojima se uzgaja. Muški cvjetovi mogu cvjetati prije ženskih, ali i poslije, a ponekad se cvjetanje može i uskladiti. Sve to ovisi o vremenskim uvjetima. Tijekom hladne i duge zime prvo cvjetaju ženski cvjetovi, a ako je zima blaga, prvo cvjetaju muški cvjetovi. Zbog toga je neophodno imati u nasadu više sorti, najmanje dvije do tri, koje se međusobno oprašuju. Dok na jednoj biljci cvjetaju rese, na drugoj cvjetaju ženski cvjetovi. Pojava neplodonošenja može biti povezana i sa pojavom mrazeva, zbog kojih dolazi do izmrzavanja cvjetnih pupoljaka. Zbog toga je u područjima sa čestom pojavom mrazeva poželjno imati i primjerke divljeg lješnjaka, jer se odlikuju visokom otpornošću muških cvjetova na niske temperature.

Opasni su iznenadni proljetni mrazevi

Kada dođe do cvjetanja, cjelokupan urod može uništiti i kratkotrajan mraz sa temperaturom od -3°C. U periodu mirovanja biljke su u stanju izdržati niske temperature, ali iznenadni proljetni mrazevi mogu uništiti pupoljke koji su se počeli otvarati i cvjetati. Njihova osjetljivost na niske temperature ovisi u kojoj fazi se nalaze. Tokom zime pupoljci mogu da izdrže i temperature do -30°C. Muški cvjetovi tokom cvjetanja mogu stradati već na -3 do -5°C. Ženski cvjetovi u periodu cvjetanja stradaju na -8°C, a oplođen cvijet strada na -3°C. Uspješno oprašivanje ovisi o vremenskim uvjetima. Produžen kišni period dovodi do ispiranja polena i sprečavanja širenja polena putem vjetra. Prinosi u kišnoj godini su vrlo niski, a niska je i kvaliteta plodova.

Umjetno oprašivanje za bolji urod

Cvjetanje lijeske može trajati od tri do četiri tjedna, a u prosjeku je to od devet do 10 dana. Na dužinu cvjetanja utječu vremenski uvjeti. Nakon oprašivanja rese otpadaju, a ženski cvjetovi nastavljaju sa razvojem. Da bi dobili bolje oprašivanje i oplodnju, a samim time i bogatiji urod, može se vršiti i umjetno oprašivanje lijeske. Postoji nekoliko načina oprašivanja, a najjednostavniji su da se za oprašivanje odsječe grana sa resama i odnese do stabla koje će biti oprašeno i tamo se grana sa resama dobro protrese. Drugi način je da se prikupe cvjetale rese i da se oprašivanje vrši istresanjem resa na određeno stablo. Jedan od načina umjetne oplodnje je sakupljanje polena tako što se rese istresu u papirnatu vrećicu, zamota se sve u celofan i čuva u frižideru na temperaturi od 0°C. Po potrebi, vrši se oprašivanje tako što se četkica za slikanje umoči u polen u vrećici i lagano prijeđe preko stigmi ženskog cvijeta. Ova metoda je pogodna za male žbunove.

Lijeska je heliofit, a to znači da rodne pupoljke formira na periferiji krošnje i na to treba obratiti veliku pažnu tokom rezidbe i održavanja zasada. Da bi dobili dobar urod, vrlo je važno odabrati dobar sortiment zasada i poznavati biološke karakteristike sorti i njihovo reagiranje na uvjete sredine.

Sorte i njihovi oprašivači

Svakoj sorti odgovara oprašivač specifičan za tu sortu, zato u nastavku donosimo pregled najboljih oprašivača po sortama:

• Pijemontski - sinonimi: Tonda Gentlle delle Langhe del Piemonte, Tonda Gentlle delle Langhe, Ronde du Piemont, Tonda Gentile del Piemonte. Riječ je o autosterilnoj sorti i treba joj oprašivač. Dobro je oprašuju sote:Tonda Gentille Romana, Negret, Cosford, Cutard, Mortadella, Nocchione
• Tonda Gentille Romana - autosterilna sorta, dobro je oprašuju: Pijemontski, Tonda di Giffoni, Mortadella, Nocchione
• Tonda di Giffoni - autosterilna sorta, dobri oprašivači su:Tonda Gentille Romana, Pijemontski, Mortadella, Nocchione
• Rimski - ova sorta je dobar oprašivač za većinu drugih sorti lijeske, posebno za sortu Istarski dugi. Cosford je dobro oprašuje, a takođe je autosterilna sorta
• Istarski dugi - autosterilna sorta, dobro je oprašuju: Rimski, Halški džin, Ludolf, Davijana
• Cosford - dobro ga oprašuje sorta Rimski

Foto: depositphotos.com; bernhardlux