Divlja jabuka krijepi, štiti i liječi

Divlja ili šumska jabuka, lat. Malussylvestris (L.) Mill., može živjeti od 80 do 100 godina. Predstavlja pretka današnjih kultivara, a Hrvatska jednu od prvih europskih zemalja koja je uzgajala velike kultivirane nasade. Spada u medonosne vrste. Ptice je rado koriste za gniježđenje. Kod nas ima velik simbolički značaj te se veže uz pojmove zdravlja i ljepote.

Još je u davnim vremenima primijećeno kako konzumacija divljih jabuka pomaže zaspati, a otkriveno je i kako je učinkovita pomoć kod izbacivanja oksalne kiseline u slučaju bubrežnog kamenca. Svakako imaju prednost nad kultiviranim jabukama jer im je kemijski sastav ujednačeniji.

Listovi divlje jabuke

Autohtona je vrsta u Europi

Ima široku i nepravilnu krošnju, a budući da ne raste više od deset metara u visinu, više podsjeća na grm nego stablo. Obično dosegne svega 3 do 5 m u visinu, a promjer se kreće od 23 do 45 cm. Kora je smeđa boje, kod starih stabala ispuca. Lišće je naizmjenično, eliptično do okruglasto, napiljenih ili narovašenih rubova, dužine od 4 do 8 cm i širine od 4 do 5 cm. Odozgo je tamnije zeleno, a s donje strane mat blijedo zelene boje. Hrana su gusjenicama. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, krupni, dvospolni, skupljeni u malim cvatovima, a oprašuju ih kukci. Plodovi su žutozelene i crvene boje, tvrdi i kiseli, a sjeme sadrži otrovniamigdalin.

Autohtona je vrsta u Europi, točnije po središnjoj Europi do zapadne Azije. Ima veliku potrebu za svjetlošću, a malu sposobnost konkuriranja te se najviše javlja na mokrim rubovima šuma. Javlja se pojedinačno ili u grupicama. Može se uzgajati u redovima.

Sadrži željezo, jabučnu kiselinu, pektin, šećere, voćne kiseline, vitamine A, B1 i C, flavonoide i minerale: kalij, kalcij, fosfor, željezo i mangan, zatim gluten, škrob te niz drugih tvari.

Ljekovito djelovanje

Divlje jabuke okrepljuju cijeli organizam, imaju velik utjecaj na cjelokupnu izmjenu tvari, djeluju protumikrobno i protuupalno, imaju učinak nježnog digestiva, potiču na mokrenje, a korisne su i u slučaju anemije. Konzumacija povoljno djeluje na srce i liječi ovapnjenje žila. Znanstvena istraživanja pokazala su da divlje jabuke smanjuju negativan učinak na organizam kod povišene radijacije.

Svježe kašice pečene jabuke povoljno djeluju na probavu, a jabuke pojedene natašte pospješuju tek. Dulja upotreba svježih jabuka polučuje rezultate u slučaju oštrog i kroničnog ulceroznogkolitisa, osobito kod djece. Kao najbolje prirodno sredstvo za regulaciju stolice velika je pomoć kod dijareje djece, osobito ljeti, zahvaljujući pektinu. Konzumacija se osobito preporučuje pretilim osobama.

Plodovi divlje ili šumske jabuke

Sirove ili pečene divlje jabuke potiču mokrenje, pomažu u slučaju žutice, kod prikupljanja slobodne tekućine u trbušnoj šupljini (ascites), raznih oteklina, skleroze, primarne hipertenzije bez organskog uzroka, sklonosti stvaranja kamenca u bubrezima i mokraćnom mjehuru, glavobolje, nemirnog sna te bronhitisa. Kao izvor vitamina C najbolje ih je upotrebljavati kao kompot. Jabučni ocat se preporuča za liječenje unutarnjih organa, u slučajevima kao što su kronični gastritis i enterokolitis (upala kolona i tankog crijeva), poliartritis, giht, kolecistitis (upale žučnog mjehura), pretilosti, hipertenzije, angine, čira u ustima, u slučaju bubrežnih ili žučnih kamenaca te kod upale sinusa.

Kao vanjska upotreba primjenjuje se za liječenje gnojnih rana, varikoznih vena, svrbeža izazvanog raznim uzrocima, crvenila, gljivičnih oboljenja, oboljenja kože i vlasišta te u slučaju noćnog znojenja. Kod različitih mišićnokoštanih oboljenja poput išijasa, poliartritisa i kroničnog reumatizma koristi se mast spravljena od jednog jaja, jedne čajne žlice terpentina i jedne jušne žlice octa. Čaj od kožice krijepi živčani sustav, izvrsno djeluje na rad mozga, jetru, bubrege i crijeva. U slučaju umora i povećanog znojenja stavlja se jedna čajna žlica octa u čašu vruće vode i utrljava u tijelo.Kod migrene preporuča se sauna jabučnim octom gdje se na vatri zakuha jednaka količina vode i octa.

Autorica: Marija Glavaš, Foto: Časopis Hrvatske šume