Danko Radičević: Zbog mraza ćemo imati deseterostruko manji prinos krušaka

Berbu krušaka najbolje je početi kada se boja počinje mijenjati od tamnozelene preko svijetlozelene do žućkaste, a obojene sorte počinju na osunčanoj strani dobivati crvenilo. Danko Radičević, iz Magić Male, mjestu na jugozapadu Slavonije, na tri posađena hektara ovih dana bere sortu Viljamovku, a prema njegovim riječima urod je katastrofalan.

"Ova godina je nama voćarima za zaboraviti što prije. Imali smo jedno prekrasno proljeće. Cvatnja je bila za poželjeti. Pred samo cvatnju to je izgledalo kao da će biti rekordan urod. Zatim smo imali tri dana za redom -7 Celzijusovih stupnjeva. Ta tri dana mraza su nam napravili veliku štetu i ne znam kako je jedan dio voća to preživio. 

Ponadali smo se da su oni prošli i onda je došao onaj zadnji poslije Uskrsa, kod nas su se krovovi bijelili na kućama. Na ovom području je svim voćarima katastrofalan urod. U našem kraju ne znam ima li netko voća, možda neka mala mikrolokacija, ako je mraz propustio to područje, ali to su jako rijetki sretnici", prepričava Radičević.

Deseterostruko manji prinos

Prema riječima našeg sugovornika, u njegovom voćnjaku nekakav prosječan prinos prijašnjih godina, bio je 15 tona po hektaru. Na tri hektara ove godine imat će možda četiri tone, što je deseterostruko manji prinos.

"I to voća što je ostalo, uglavnom je oštećeno od mraza. Imaju ožiljke na sebi i nije dobro. Cijena je ove godine nešto veća. Ali ovaj mali urod ne može nadomjestiti ništa, a ovaj dio koji mi je ostao to ću morati preraditi u rakiju. Već godinama imam proizvodnju rakije, stekao sam određene kupce, ali ove će godine biti ograničena“, ističe voćar.

Kako izabrati optimalan kazan/kotao za pečenje rakije?

S bolestima i štetnicima krušaka ove godine nije bilo velikih problema. "S njima smo već naučili voditi borbu i to smo riješili. Bila je malo pojačana zaštita, ali ne možete imati temeljnu pravu kada je urod nikakav. Nekakav balans smo uspjeli napraviti i za ovu godinu sam zadovoljan sa zdravstvenim stanjem voća“, priča Danko.

Radičević: Sve kruške u preradu rakije

Inače, neki voćari tvrde da je pravo umijeće procijeniti najpovoljniji trenutak za berbu. Kod ranozrelih sorata plodovi se beru kad dosegnu pravu veličinu, ali još nisu u potpunosti zrele.

"Najsigurnije je odrediti kada je vrijeme za berbu s penetrometrom i refraktometrom. Na penetrometru tvrdoća treba biti između 7 i 8. Ako gledamo po boji, kruška dobije žutu nijansu i kada krenu otpadati plodovi, berba je tu. Nakon berbe, ona mora odležati u gajbicama desetak dana, ali sve ovisi i o temperaturi, koliko je vani vlaga i sparina, tako da nekad 7, nekad 10, a nekad čak 15 dana i onda je ona nadošla i spremna za preradu“, pojašnjava Radičević.

Dojčinović: Berba krušaka kasni, uskoro će biti objavljene cijene ispod kojih se ne bi trebala prodavati

Kao što je već ranije i spomenuo, Danko proizvodi rakiju, prvenstveno viljamovku, stoga će sve kruške koje se ovdje naberu u preradu.

"Proizvodnja rakije je standardna. Sameljemo krušku na mlin, taj masulj koji smo samljeli propustimo kroz pasirku, odvoje se koštice i peteljke od zdravog mesa. Samljevene ih stavljamo u kace da fermentiraju i onda slijedi pečenje rakije“, objašnjava sugovornik.

Prodaja otežana zbog korone

Koronakriza, naštetila je brojnim poljoprivrednim granama, a uvelike se odrazila i na prodaju rakije.

"Restorani i kafići su bili pozatvarani i prodaja je bila gotovo nikakva. Nešto je zaliha rakije ostalo, nadamo se da će to doći na svoje, da će nas ta bolest proći i da ćemo moći nastaviti poslovanje koliko toliko normalno“, nada se ovaj voćar.

Mraz obrao nasade, na hektar intenzivnog voćnjaka neće biti šljiva ni za pekmez

Jedino što nije podbacilo ove godine su državni poticaji, koji će koliko toliko olakšati ovogodišnju tešku situaciju.

"Standardne poticaje dobivamo za voće, a prošle godine smo upisali ekološko održavanje, košnju trave bez herbicida i korištenje ekoloških gnojiva. Tu smo dobili oko sedam tisuća kuna dodatnih po hektaru. Taj dio poticaja je sada značajan i pomoći će nam malo da ovu godinu preživimo", ističe Radičević.

Osim krušaka posjeduje i nasad šljiva, čiji je urod također uvelike podbacio. "Što da vam kažem, na hektaru mladog šljivika, od očekivanih pet do šest tona, nabrat ćemo 200 kilograma. Bit će malo za pojesti, malo za pekmez i to je to. Zaboravimo godinu", zaključuje ovaj voćar.

Ne samo brojni poljoprivrednici, nego vjerojatno barem pola svjetskog pučanstva želi zaboraviti ovu čudnu godinu i nadaju se da će  se sve vratiti u normalu, a pored toga, mi se nadamo da će ovaj voćnjak sljedeće godine biti pun zdravih plodova.

Što je ovaj voćar još rekao možete pogledati u videu: