Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Maslinarstvo
  • 07.04.2011.

Crno tržište ugrožava domaće uljare

Hrvatska daje poticaj za sadnju maslina i preradu ploda, ali pritom maslinare ne obvezuje da ulje daju u otkup uljarama, nego im dopušta da ga prodaju na crno, uglavnom na 'kućnom pragu'

  • 1.539
  • 68
  • 0

Hrvatska ima 6 milijuna stabala maslina, što je pet puta manje nego prije 100 godina, koje u prosjeku daju 60.000 tona ploda, od kojeg se preradom dobije od 5 do 6 milijuna litara maslinova ulja. Podosta maslinara priznaje da se od te količine više od 2 milijuna litara proda na crno, po cijeni od 80 do 150 kuna za litru. Treba reći da naša država daje poticaj za sadnju maslina i preradu ploda, ali pritom maslinare ne obvezuje da ulje daju u otkup uljarama, nego im dopušta da ga prodaju na crno, uglavnom na 'kućnom pragu' . Usporedbe radi, ako se uopće može uspoređivati, Italija ima više od 200 milijuna stabala maslina s godišnjom proizvodnjom 800.000 tona maslinova ulja, od čega izvozi 70 posto, ali dosta ulja i uvozi, da bi ga potom izvezla kao svoje. Naše maslinovo ulje je kvalitetno, ali ne toliko da litra košta od 80 do 150 kuna.

Poslovna filozofija većine naših maslinara, kao i do jučer vinara, je jednostavna - proizvodimo malo da bismo to onda mogli skupo prodati. Pritom treba znati da se ulja i vina približno iste kvalitete u zemljama EU-a prodaju osjetno jeftinija nego kod nas, i to zbog jednostavnog razloga - zbog veće i jeftinije proizvodnje. U Istri su zbog te precijenjenosti maslinova ulja već počeli imati problema sa skladištenjem viškova lanjske proizvodnje. Naime, zbog povećanog uroda brojnih novih nasada maslina proizvodnja ulja na našem najvećem poluotoku, kao i na cijeloj obali i otocima, bilježi drastičan rast iz godine u godinu te ga sada više nije lako prodati po prosječnoj cijeni od 100 kuna za litru.

Hrvatska želi ući u EU s 10 milijuna stabala maslina, pa tako svake godine zasadimo 500.000 novih stabala, a samo na Krku uz 300.000 postojećih stabala sadi se još 150.000 novih sadnica domaćih i stranih sorti maslina. I dok domaće rinfuzno vino sve teže pronalazi kupce, koji sada više vjeruju u vino iz poznatih podruma, mnogi kupci još uvijek smatraju da je upravo maslinovo ulje 'iz konobe' kvalitetnije od flaširanog iz trgovine, koje u prosjeku košta 70 kuna za litru.

Doduše, i dobar dio maslinova ulja koje se nudi u našim trgovinama upitne je kakvoće iako je skoro sve s oznakom - ekstra djevičansko. Uz spomenutu proizvodnju, Hrvatska godišnje uveze iz Tunisa, Albanije i Grčke više od 1,5 milijuna litara maslinova ulja, čija je cijena 2,60 eura za litru.

Tajnik Udruge maslinara i vinara Drobnica iz Krka Goran Marević napominje da su kod nas troškovi proizvodnje maslinova ulja previsoki - u Istri i Dalmaciji, koja ostvaruje 80 posto naše proizvodnje tog ulja, iznose 40 kuna po litri, a na Krku 60 kuna, pa onda ne čudi što se na kraju to ulje nudi po najmanje 20 kuna višoj cijeni od proizvodne. S obzirom na to da uljare ulje otkupljuju za oko 80 kuna po litri, znači po cijeni po kojoj ga maslinari potom nude na svom pragu, onda se opravdano može posumnjati na 'kemijanje' s uljem u konobama koje donosi zaradu.

Mnogi naši maslinari osvajaju brojna priznanja i medalje za kvalitetu svojih ulja na sajmovima i izložbama u zemlji i inozemstvu, a Marević napominje da se zna dogoditi da nagrađeno ulje nema veze s uljem koje se poslije nudi u konobi kao 'ovjenčano slavom za kvalitetu'. Naime, pojedini maslinari na natjecanja pošalju ulje dobiveno hladnim prešanjem pomno odabranih plodova, ubranih još skroz zelenih, puno ranije nego što počne berba maslina, tako da u tom ekstra djevičanskom maslinovom ulju slobodnih masnih kiselina (oleinskih) nema više od 0,3 grama na 100 grama ulja, a gornja granica je 0,8 grama.

Djevičansko maslinovo ulje dobije se prešanjem manje kvalitetnih plodova masline, a ne smije imati slobodnih masnih kiselina više od 2 grama na 100 grama ulja. Na natjecanje ulje šalju i oni maslinari koji imaju nekoliko stabala maslina, koji se za razliku od, na primjer, malih krčkih vinogradara, proizvođača žlahtine, nemaju namjeru ujediniti, odnosno urod prodavati uljarama, sve dok im se bude dopuštala prodaja ulja na crno. Doduše, prema nekim saznanjima, kako kaže Marević, i maslinova ulja nekih domaćih proizvođača uzeta na analizu s polica naših trgovina kvalitetom su daleko i od oznake djevičansko, a kamoli ekstra djevičansko, kako su deklarirana.

S obzirom na to da je dijelu krčkih poštenih maslinara dozlogrdilo to 'kemijanje' s maslinovim uljem po konobama, predlažu osnivanje komisije sastavljene od članova Udruge maslinara koja bi uzimala uzorke ulja pohranjenog po konobama te ih dala na laboratorijsku analizu, a dobiveni rezultati bili bi objavljivani na lokalnom radiju.

Marević smatra da bi naši maslinari više pozornosti trebali posvetiti uzgoju domaćih sorti maslina, jer jedino tako možemo brendirati svoje ulje, a ne da gostima nudimo ulje od talijanskih sorti. Dodaje da samo na Krku ima još 100.000 zapuštenih stabala maslina, zaraslih u šikaru, koje treba vratiti u život. Treba reći da je posebno na cijeni ulje dobiveno od ploda starih maslina, koje zadnjih 50 godina nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima, a prodaje se po cijeni od 200 kuna za litru. Inače, 2,5 decilitara istarskog šampionskog ulja prodaje se po 250 kuna.


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Tagovi

Maslinarstvo Maslina Prerada Maslinovo ulje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić