Butira - jedna od perspektivnijih sorti krušaka

Butira se najviše uzgaja na okućnicama i u voćnjacima vikendaša, kao sorta koja služi za oprašivanje Lipanjske ljepotice, Santa Marije i Viljamovke. Većih nasada nema, najviše zbog toga što se od nje ne pravi kvalitetna rakija, za razliku od Viljamovke, Abate Fetela, Santa Marije, Pakamsa ili Trevuške. Dobra je za pripremu kompota, pekmeza, džemova.

Izbjegava mrazeve posljednjih godina

Najviše je zastupljena u mediteranskim zemljama. Plod je do 150 grama težine, sočnog mesa i slatko-kiselog okusa. Najviše se koristi u svježem stanju jer je među prvim sortama krušaka koje dospijevaju na tržište. Kora je glatka, žućkasto-zelenkasta s crvenim rumenilom na strani izloženoj suncu.

Podsjeća na Santa Mariju koja dolazi za berbu poslije nje. U hladnjačama se čuva i do mjesec dana.

Stablo je srednje bujnosti, rano prorodi, ali postoji opasnost od alternativnog plodonošenja ako se voćka ne prihranjuje tijekom vegetacije i u jesen. Dobro reagira na ljetnu rezidbu. Iako ranije cvjeta i osjetljiva je na rane proljetne mrazeve, posljednjih godina, kada se mrazevi javljaju nešto kasnije, često rodi bolje od pojedinih sorata koje kasnije cvjetaju, poput Viljamovke i Santa Marije. Pupoljci su krupniji i šiljatiji. Butira dobro podnosi čađavu krastavost, a kako ranije sazrijeva, rijetko je napada druga generacija savijača, odnosno crvljivost plodova.

Ljetna rezidba krušaka – osnova za dobar urod u narednoj godini

Nema većih problema ni s lisnim ušima, grinjama i kruškinom buhom, što je čini perspektivnom sortom za uzgoj na našim područjima. Ako bi se netko odlučio imati više stabala u nasadu, sigurno bi mogao profitirati od uzgoja ove sorte.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor