Bolesti napale i najuzornije nasade

Ova godina bilo je vrlo teška za ovdašnje poljoprivrednike. Duga i kišovita jesen, hladna i kišovita zima pa ponovno kišovito proljeće rezultiralo je da se općenito kasnilo sa svim radovima, jer ljudi nisu mogli ulaziti s mehanizacijom u svoje nasade na vrijeme. Zbog toga se kasnilo s rezidbom i zaštitom što je rezultiralo pojavom bolesti i kod najuzornijih gospodara, ocjenjuje Ivan Šimičević, viši stručni savjetnik pri Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Zadarske županije.

Njegove riječi potvrđuje i situacija na terenu, kao i sami poljoprivrednici koji su ove godine morali uložiti dodatni trud da zaštite svoje nasade i slušati savjete struke. Što se dogodilo s onima koji nisu najbolje pokazuju maslinici u Kožinu gdje je paunovo oko napravilo velike štete.

Trešnjik Rajka Stručića iz Kožina

Rajko Stručić iz Kožina ima trešnji sa sto i dvadeset stabala trešanja. Prvi je u Kožinu koji je započeo s plantažnim uzgojem trešanja i nada se kako će njegovi mještani slijediti njegov primjer, pogotovo kad se zna da Kožinjani imaju tradiciju uzgoja trešanja. Kaže kako je obavljanje poslova u trešnjiku uz mehanizaciju prava razonoda. Bez nje to bi bio naporan posao. Ipak nekada ni mehanizacija ne može pomoći.

- Nije dobro kad kiša kad stalno pada jer onda ona nanese i bolesti. Ljudi kažu bit će krumpira, ali za druge kulture je štetno. Pojavu bolesti nisam uspio spriječiti jer je bilo dosta mokro, pa se nije s mehanizacijom moglo ući u voćnjak. Bilo je čak bolesti koje su nanijele veliku štetu da sam morao iščupati neka stabla jer se one znaju širiti na druga stabla pa je trebalo provesti najdrastičnije mjere da se to spriječi, kaže Rajko Stručić iz Kožina

Primjer Slavka Marušića iz Zemunika

- Ovdje se radilo o bolesti monilije koja izaziva sušenje cvijeta i rodnih grančica i koja se razvija početkom cvatnje. Ipak, ovdje mogu reći kako se radi o uzornom trešnjiku koji je za ovu godinu dobro sačuvan unatoč teškim uvjetima. Očigledno je kako su neke sorte osjetljivije na ovu bolest, ali i pitanje je vremena cvatnje i mogućnosti ulaska mehanizacije i obavljanja prskanja. Naime, neke bolesti idu ranije, a neke kasnije, kaže Šimičević.

Slavko Marušić iz Zemunika Donjeg ima vinograd s 10.000 čokota od čega je po 3.000 cabernet sauvignon i merlota i 4.000 čokota plavine.

- Vinograd treba paziti i na vrijeme paziti pa neće biti problema. Nisam imao problema s prskanjem, jedino što je zima napravila svoje. Zimi su nekoliko dana uzastopno padale temperature na minus deset stupnjeva celzijevih i to je dovelo do sušenja nekih desetak panja, kaže Marušić i nastavlja:

- Nisam dozvolio da se pojave bolest. Treba se dignuti ujutro u pet sati i ako se vidi da odgovara vrijeme onda se ne ide na kavu nego se ide prskati. Za sada sam obavio dva prskanja plus zimsko i jedno klasično sumporavanje.

Šimičević Marušićev vinograd opisuje kao apoteku.

- Ovdje vidljivo da gospodar gospodari odgovorno što nije nimalo lako s obzirom na veličinu nasada. Mi smo ovdje imali problema u jednom manjem djelu gdje se radi o mikro depresiji i specifičnom sastavu tla gdje se na dubini od pedeset centimetara nalazi nepropusni fliš. On zadržava vodu pa se ne može uspostaviti normalni podzemni režim vode pa se javljaju problemi. Kad voda ne može normalno otjecati stvara se efekt bunara. Kada je godina ovakva kakva je bila, voda ostaje ležati. Loza sama po sebi je otporna na suvišak vode, ali kada imamo ledenu kišu i niske temperature ispod nule dolazi do smrzavanja. Međutim, protiv toga se nažalost ne može.

Voćnjak Daslava Karduma iz Škabrnje

Pojava kovrčavosti lista na breskvama i nektarinki u voćnjaku Daslava Karduma iz Škabrnje najbolji je pokazatelj za stručnjake HZPSS-a kako je ova godina bila teška za poljoprivrednike te da jednostavno vrijeme nije dopuštalo da se izvrše potrebne agrotehničke mjere i zaštite nasadi od bolesti. Njegov voćnjak smatra se jednim od najuzornijim u Zadarskoj županiji te praktično služi za reprezentaciju kada dolaze strana i domaća izaslanstva. Zasluga za takvo stane pripada Daslavu, neumornom radniku, ali i borcu koji je bio i dozapovjednik obrane Škabrnje u ratu.

- Od desetog mjeseca lani pa sve do sada stalno pada kiša. Jednostavno se nije moglo ulaziti s mehanizacijom u voćnjak. Breskva je vrlo zahtjeva i treba je na vrijeme odraditi. Međutim, kad je vrijeme takvo kakvo je bilo onda je problem. Ja radim tri zaštite - u fazama opadanja lista, rezidbe, u startu vegetacije. Ove godine je sve kasnilo. Sad se pojavila kovrčavost lista što će dovesti do toga da se prinosi smanje za do trideset posto, kaže Daslav Kardum.

- Kada se kovrčavost lista pojavila kod jednog gospodara kao što je Daslav onda možemo samo zamisliti kakva je situacija kod drugih. To je samo dokaz da je ova godina bila problematična. Ovaj voćnjak nije u opasnosti jer je on u izuzetnoj dobroj kondiciji. Kovrčavost lista posebno je opasna ako zahvati značajnim udjelom voćnjak i situacija bude takva da vrijeme pogoduje pojavi bolesti u većem intenzitetu, onda može doći do sušenja voćnjaka, kaže Šimičević.

Maslinik Mate Šimičevića iz Smilčića

Ipak ima i onih nasada koji su se othrvali napadima bolesti. Jedan od takvih je maslinik Mate Šimičevića u Smilčiću, koji je usput rečeno ove godine osvojio zlatnu medalju za kvalitetu maslinovog ulja na Danima masline u Zadru. Šimičević ima maslinik od 150 maslina i nedavno je upravo završio nacjepljivanje orkule na levantinku. Kad ga pitate kako je njegov maslinik zdrav, onda kaže kako je za to zaslužna struka:

- Ovaj maslinik rezultat je moje volje za rad i njihovog znanja.

Ivan Šimičević za Matu kaže kako je čovjek koji sluša i poštuje struku, a rezultat toga vidljiv je na terenu. No, ima i drugih faktora koji su zaslužni za ovogodišnje zdravo stanje njegovog maslinika.

- Mate Šimičević ima sreću jer se ovaj maslinik nalazi na zemlji pjeskulji koja se brzo suši. Ovdje se za razliku od drugih, težih terena može relativno brzo ući u masliniku i izvršiti potrebne radnje. Ipak, da nema dobre suradnje između struke i gospodara ne bi imali maslinik koji je zdrav i dobroj kondiciji kao što je ovaj.

Autor: Ante Vidović