Beru se maline, ali još postoji opasnost od plamenjače: Kako je suzbiti?

Phytopthora fragariae var. rubi, odnosno, plamenjača korijena malina, teška je za kontrolu, jer prezimljava u tlu kao oospore koje mogu pokrenuti epidemije u narednim godinama. Za kontrolu ove bolesti u proizvodnim zasadima predlaže se pristup koji uključuje uzgoj otpornih sorti, fungicide i fumigante, ali uz izbjegavanje vlažnih zemljišta.

Patogen maline potencijalna je opasnost tamo gdje zemljište ostaje hladno i vlažno tijekom dužeg dijela godine. Predstavlja ozbiljnu opasnost za sve regije gdje se uzgaja.

Vršiti smjenu preparata

Brojni fungicidi i fosforna kiselina pokazali su se efikasnim u kontroli truleži korijena maline, iako se može razviti izvjesna otpornost na patogene. Primjena se vrši u jesen i proljeće tako da se raspršivanje usmjeri na zemljište u osnovi izdanaka. Preparati se moraju smjenjivati da ne dođe do pojave rezistentnosti.

Stručnjaci savjetuju da se izvedu četiri aplikacije na nadzemnim organima i to: u jesen, početak septembra, prije početka jesenjih kiša i 3-4 nedjelje nakon toga, i u proljeće, u momentu izbijanja pupoljaka i 3-4 nedjelje nakon toga.

Za kemijsku zaštitu korijena i korjenovog vrata preporučuje se zalijevanje tla ili supstrata fungicidima na bazi fosetila (poput pripravka Aliette Flash). Biljke se zalijevaju u jesen ili rano proljeće prije oborina s 0,2 do 0,3 % otopinom (ovisno o kulturi), čime se postiže izvrsna i dugotrajna zaštita od polijeganja i truleži korijena (Phytophthora spp.).

Dobru preventivnu zaštitu korjenovog vrata i baze stabljike pruža primjena bakrenih pripravaka (npr. na bazi bakrova hidroksida ili bakrova oksiklorida). Tretiranje se provodi prskanjem ili usmjerenim zalijevanjem zone oko same biljke u jesen (nakon opadanja lišća) ili u rano proljeće prije kretanja vegetacije, čime se dezinficira tlo i sprječava prodor patogena.

Tretmane raditi prije kiša

Ako se tretira zemljište, treba omogućiti što bolji kontakt preparata i korijenovog sustava. Potrebno je odmah zaliti ili tretiranje obaviti neposredno prije kiše radi što boljeg raspoređivanja i usvajanja preparata u zoni korijenovog sustava.

Preporuka je da se u zasadu maline koristi fungicid Ridomil Gold MZ Pepite u količini: 2,5-5,0 kg/ha uz utrošak 1.000 l vode/ha, primjena se vrši zalijevanjem u trake širine 30-40 cm, prije cvjetanja i poslije berbe. Na zbijenim, teškim i vlažnim zemljištima, kao i kod jako osjetljivih sorti maline, upotreba hemijske zaštite manje je efikasna.

Za ekološki prihvatljivu i učinkovitu zaštitu korijena, umjesto kemijskih pripravaka preporučuje se unošenje korisnih mikroorganizama u tlo. Zalijevanje biljaka u jesen ili proljeće preparatima na bazi gljive Trichoderma harzianum (npr. Trianum-P) ili bakterija Bacillus subtilis stvara zaštitni štit oko korijena i prirodno suzbija zemljišne bolesti.

I solarizacija pomaže

Još jedan alat za upravljanje je solarizacija, koja koristi sunčevo zračenje za zagrijavanje zemljišta ispod prozirne plastične folije do temperatura koje su štetne za patogene koji se prenose u tlu.

Solarizacija cilja mezofilne organizme, koji uključuju većinu biljnih patogena i štetnika, bez uništavanja termotolerantnih gljivica i Bacillus spp. Za kontrolu ove bolesti predlaže se integrativni pristup upravljanju, uključujući razvoj otpornih sorti maline, fungicide i fumigante, i izbjegavanje vlažnih zemljišta.

Trulež korijena maline: Prenosi se sadnim materijalom i zalijevanjem

Sadnja malina na grebenima (okopavanje) standardna je praksa širom svijeta za poboljšanje drenaže i aeracije, a u nekim zemljištima, poboljšava rast biljaka i prinose plodova.j Određena kontrola također se može postići dobrim agrotehnološkim praksama, posebno poboljšanjem drenaže.

Dakle, nakon berbe potrebno je nastaviti s praćenjem eventualne pojave simptoma plamenjače, naročito u jesen kada počnu kiše. Tijekom ljeta, nasadi se moraju navodnjavati, ali treba paziti na količine navodnjavanja, odnosno, ne stvarati višak vode u zoni korijena.