Alternativne kulture na malim površinama

Uspijevaju li u Hrvatskoj alternativne poljoprivredne kulture? Poduzetnici, pioniri u takvoj vrsti proizvodnje, kažu da uspijevaju. Kroz široku lepezu proizvoda mogu se pronaći kulture kojima odgovaraju specifična tla svake naše regije. Stoga je stranka Održivi Razvoj Hrvatske ORaH, u Osijeku održala tribinu pod nazivom Uzgoj alternativnih kultura na malim površinama, još jednu u nizu iz ciklusa S.O.S. za Slavoniju.

"Postoje kulture kojima odgovaraju planinska područja i visine od 1.000 do 2.000 metara, pa do kultura koje uživaju u ravnicama slavonske zemlje. Za svaku kulturu postoji proizvodna tehnologija sa svojim prednostima i manama te većim ili manjim ulaganjima. Bez obzira uzgajaju li se na otvorenom ili zatvorenom prostoru, staklenicima ili plastenicima, prostranim livadama ili planinama. S obzirom da se uzgajaju ekološki, iziskuju puno više posla, pa je i cijena njihovih proizvoda nešto viša, no plasman bolji i sigurniji, jer sve više kupaca traži upravo takve proizvode", kazao je Igor Filko, predstavnik osječke organizacije Oraha.

Neke od njih su primjerice, stevia, plavi krastavac, papaya, kumquat, pepino, mangosteen, curuba, tamarillo, naši, avokado, mango, kaki, litchi, cherimoja, asimina, kabocha, prinčeva kruna, passion fruit - marakuja, jeju dinja, peruanska jagoda, tikvice kiwano, goji bobice ljubičasta mrkva, maca, granadilla, carambola, tamarind, plavi krumpir, maca, mediteranske kapare i rogač, proizvodnjom kojih se već godinama bavi Ivan Šulog iz Donje Bistre, mjesta nedaleko od Zagrebe, a koji je ovom prilikom i Slavoncima pričao o tome kako je počeo i opstao kao hrvatski proizvođač egzotičnoga voća.

Kooperantski ugoj dohodovnih kultura

Također je istaknuta potreba udruživanja proizvođača takvih eko poljoprivrednih proizvoda kao i mogućnost dobivanja EU potpora.

"Tehnologija postoji, Eko i GlobalGap certifikati standarda su dostupni, zemlju imamo, sadnice su dostupne i omogućava se poduzetnicima, OPG-ovima i poljoprivrednicima da kroz kooperantske ili partnerske odnose započnu s uzgojem alternativnih, ali dohodovnih kultura. Tehnologija i broj kultura šire se iz godine u godinu, a za rad je dovoljna i zastarjela tehnologija, jer naglasak je na ručnome radu, budući da se, primjerice, ne smiju štititi kemijskim sredstvima", istaknuo je Igor Filko, te dodao kako proizvodnja alternativnih kultura može postati jednim od važnijih razloga koji će mlade ljude zadržati na selu.

Gradska organizacija OraH-a Osijek ovom je prigodom obilježila i Dan biološke raznolikosti, te su svim posjetiteljima tribine podjeljene sadnice bosiljka iz ekološkog uzgoja.