• Dr. Ivica Vlatković
  • 16.10.2017. 12:00

Afričke masline najbolje rađaju u Dalmaciji

Prva sadnica marokanskog Chamlala stigla je Titovim brodom Galeb. Afričke sorte kod nas u Dalmaciji dolaze u povoljnije klimatske uvjete za bolju diferencijaciju pupa, a to znači i bolju rodnost. Chamlal je poseban fenomen. Rađa i kad ostane bez lista, kaže dr. Vlatković

Foto: Arif Sitnica
  • 6.822
  • 120
  • 0

Masline afričkih sorti Chamlal i Marocane picholine najbolje su rodile i ove godine”, kaže dr. Ivica Vlatković. Ovaj poznati zadarski ginekolog i još poznatiji maslinar u svom masliniku u Novigradu na lokaciji Istočne njive ima ukupno 500 stabala maslina, među kojima, uz domaće, dobro uspjevaju i introducirane talijanske, grčke i afričke sorte.

“Proučavajući sorte maslina shvatio sam da afričke sorte kod nas dolaze u povoljnije klimatske uvjete za bolju diferencijaciju pupa, a to znači i bolju rodnost”, kaže dr. Vlatković.

Zato ih je prije osam godina počeo nacjepljivati na našu oblicu koja je zahvalna kao podloga. Uz to, kaže Vlatković, afričke sorte su manje osjetljive na oboljenje od paunovog oka. Nacijepljene na našu oblicu Chamlal i Marocane picholine posebno su pokazale izvanrednu i ujednačenu rodnost te izostanak izmjenične rodnosti. Znači, rađaju dobro svake godine.

Zdravi plodovi sorte Chamlal daju ulje izražene pikantnosti i ugodne gorčine

“Chamlal je priča za sebe kao i Marocane pisholen. Chamlal je stanoviti fenomen, jer na nekim grančicama nije imao lista, ali je izbacio rese i oplodio se. Doista ima izvrstan rodni potencijal”, kaže Vlatković i dodaje kako je zadivljujuće u životu maslina promatrati njenu ravnotežu i njenu reakciju da tu ravnotežu ne izgubi. Sjeverne grane maslina, koje je bura i visoka koncentracija soli proljetost ogolila, kompenzirala je novim listovima, ali i skromnim rodom na južnim granama gdje je zadržala list.

Izvrstan rodni potencijal

To što afričke sorte dobro uspijevaju i na dalmatinskom tlu zacijelo ima veze i sa klimatskim promjenama. Zatopljavanjem, koje se nastavlja iz godine u godinu pa su temperature kod nas sve sličnije nekadašnjim u sjevernoj Africi. Ljeta su vruća i suha. Razlika je samo što kod nas nisu velike razlike u temperaturi danju i noću pa nema rose. Taj "problem" dr. Vlatković je riješio orošavanjem.

"Točno. Ja masline ne navodnjavam nego orošavam. Tako se troši 10 puta manje vode, a učinci su bolji", kaže Vlatković i pojašnjava: “Maslina je kultura aridne, suhe klime i ona traži vlažnost u pravo vrijeme a to je ljeto. Ona je razvila sposobnost brze apsorbcije vlage preko lista. Na taj način stalno bez kiše žive i rađaju sve afričke masline. One zbog visokih razlika dnevnih i noćnih temperatura upijaju samo kondenziranu vlagu iz zraka i žive i rađaju zahvaljujući njoj”, odgovorio je najnagrađivaniji hrvatski maslinar. Zlatne medalje sa domaćih međunarodnih natjecanja uljara za kvalitetu svojih ulja Vlatković više i ne broji. Pamti samo šampionske titule. Ima ih osam, među kojima je i titula Šampion svih šampiona, osvojena u konkurenciji najboljih hrvatskih maslinovih ulja u Zagrebu.

Dok hodamo po njegovom masliniku Vlatković pokazuje primjere gdje je preostala grana orkule puno slabije rodila od Shamalla koji je na nju nacijepljen. “Ulje od Chamala također je specifično - ima izraženu pikantost i ugodnu gorčinu”, otkriva Vlatković.

Chamlal doputovao s Titom

Zanimljiva je i priča kako je došao do sadnice marokanskog Chamlala.

“A, kako?! Dobio sam je iz Kaštela, gdje postoji jedno matično stablo u Institutu za jadranske kulture, zahvaljujući inženjeru Frani Strikiću”. Priča se događala još za vrijeme bivše Jugoslavije kad je jedan od tadašnjih agronoma putovao s Titom u Maroko i tamo vidio svjetsku kolekciju maslina pa je nabavljao i donosio i one masline koje su kod nas došle iz nesvrstanih zemalja. Jedna od njih je i Chamlal, otkriva dr. Vlatković i uz karakterističan osmijeh nastavlja: “Čitajući o vrijednostima tih novih maslina shvatio sam da su najzastupljenije u zemljama Magreba i da su dobre uljarice. Vjerojatno sežu u daleku prošlost feničanskog puta širenja maslina po Sredozemlju”, predmijeva Dr. Vlatković .

Na upit kako je, uz tuniski Chamlal, nabavio i rijetku izraelsku sortu Barneu, dr. Vlatković je ispričao gotovo nevjerojatnu priču:

Stigao i izraelski Barneu

E-mailom me kontaktirao jedan naš Dalmatinac iz Pelješca koji živi u Francuskoj u blizini Marseja. Pročitao je moj članak o oblici gdje sam naveo da zbog klimatskih promjena ona gubi značenje u odnosu na ostale sorte. Budući je zainteresiran za sadnju autohtonih sorata na Pelješcu sugerirao sam mu sadnju levantinke i lastovke koje su po meni naše najbolje sorte. Poslao mi je katalog rasadnika u blizini Marseja čiji vlasnik u 88. godini života posjeduje gotovo sve važne svjetske sorte maslina uključujući i naše.

Čovjek se strasno cijeli život bavi rasadničarstvom. Poželio sam da mi donese izraelski Barneu i tuniski Chamlal. Donio mi je obje sadnice umotane i prozirnu najlonsku foliju veličine Kubanske cigare. Upitao sam ga: “Što je to?”

Dr. Ivica Vlatković - dobitnik titule Šampion nad šampionima

“Jednogodišnje sadnice koje si tražio!” Kad sam odmotao Barneu imao sam što vidjeti. Mini sadnicu s čuperkom od deset listića masline i na njima već 7 plodića. Vjerujem da će Barnea biti jednako uspješna kao i afričke sorte. Drago mi je zbog te sorte što je stigla iz Francuske u moj Novigrad. Posadio sam je iz simboličkog razloga u čast njezinog tvorca velikog izraelskog znanstvenika Shimona Livija koji je lani preminuo.

Urod 28.000 tona maslina

Inače, ovogodišnju maslinarsku sezonu u Vlatkovićevom masliniku kao i u cijeloj Dalmaciji obilježile su četiri velike nepogode koje će utjecati na ovogodišnji urod: najprije mraz u vrijeme cvatnje, zatim dugotrajna suša s toplinskim udarima, požari koji su opožarili pojedine maslinike i, naposljetku, velike kiše u rujnu pa je plod masline “povukao” više vlage što prolongira početak i trajanje berbe. Sve navedeno utjecat će i na urod koji je ove godine količinski znatno manji nego lani. . Dobra strana je da nije bilo bolesti ni štetnika: moljca, svrdlaša i maslinine muhe. Urod će biti i do 30 posto manji, ali će zato kvaliteta ulja biti iznaprosječna.

Iako je berba tek počela procijene su da će se u svim hrvatskim maslinicima na ukupno 19.000 hektara ubrati oko 28.000 tona maslina i iscjeđeno oko 30.000 hektolitara maslinovog ulja što nije dovoljno za zadovoljenje domaćih potreba za maslinovim uljem.

Foto: Arif Sitnica


Tagovi

Chamlal Marocane picholine Ivica Vlatković Zatopljavanje Tito Galeb Shimon Livi Urod maslina


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

EVO MENE MOJI LJUDI - U jabukama, na magunjama... A tu je i profešur Ante Kolega Bage. Sad idemo u vinograde na paletkovanje. Čehulje!!!