Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Podizanje voćnjaka
  • 14.11.2016. 13:30

17 stvari koje treba znati prije podizanja voćnjaka

Greške u podizanju voćnjaka teško se ili nikada ne ispravljaju. Zato učite i - planirajte.

Foto: Pixabay
  • 15.720
  • 800
  • 0

Kako smo ušli u studeni i početak prodaje sadnica voća, tako sve intenzivnije primam pozive u vezi s podizanjem voćnjaka. Počevši od kupovine sadnica, kemijske analize zemljišta, gnojidbe, razmaka i ostalog. S velikom vjerojatnošću da ću nešto bitno izostaviti, nabrojat ću samo najvažnije kritične točke u tom poslu.

1. Mislite na vrijeme
Podizanje voćnjaka zahtijeva pripreme više godina. O svim segmentima treba dobro razmisliti jer ne kaže se uzalud - greške napravljenje pri podizanju voćnjaka teško se ili nikada ne ispravljaju.

2. Podižete li profesionalni ili amaterski voćnjak?
Nastavak teksta posvetili smo onima koji se misle profesionalno baviti voćarstvom. Kada se radi o malim obiteljskim voćnjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtijevaju reduciranu kemijsku zaštitu.

3. Treba li koristiti usluge projektanta profesionalca ili se osloniti na vlastite snage?
Sve češće voćari koriste usluge inženjera u rasadnicima koji su im prodali sadnice. To može biti mač s dvije oštrice. Da ne dobijete pravovremenu i potpunu informaciju. Pitanje je hoće li ta osoba uvijek imati vremena za vas. Možda je rješenje potpisati ugovor o konzultantskim uslugama. Savjete možete dobiti u savjetodavnim službama - bilo privatnim ili državnim. Na kraju postoji opsežna stručna literatura koju možete konzultirati prilikom svake pojedinačne operacije.

4. Kamo s plodovima?
Možda bi prije podizanja voćnjaka trebalo sebi postaviti pitanje - što ću s plodovima kada stabla dođu u plodonošenje? Hoću li ih prerađivati, iznositi na tržnicu ili prodavati veletrgovcima i nakupcima? O odgovorima na ova pitanja mnogo toga ovisi.

5. Izbor položaja voćnjaka
Svaka voćna vrsta ima svoje specifičnosti. Nadmorska visina, geografska širina, ekspozicija, nagib terena. Od ovih parametara ovisi hoće li voćke dobivati više ili manje svjetlosti i topline. Kada će započinjati i završavati vegetaciju (uz karakteristike zemljišta). Voću uglavnom odgovaraju nagnuti položaji da se voda ne bi zadržavala u depresijama i tako gušila korijen pa i cijelu biljku.

Općenito, zbog mogućnosti izmrzavanja predlaže se podizanje voćnjaka na visine iznad 150 m, a kao idealna nadmorska visina se navodi 400-500 m. Ovo sve treba uzeti s rezervom. Za voćnjak treba birati osunčane i položaje skrivene od izravnog udara vjetra. Dobar pokazatelj izbora mjesta je i blizina dugovječnih, a još rodnih voćnjaka.

6. Tip zemljišta
Voću uglavnom odgovaraju slabo kisela, dobro propusna zemljišta. Odstupanja od toga mogu biti od odlučujuće važnosti za neke voćne vrste (kloroza breskve i kruške kalemljene na dunji na alkalnim zemljištima).

7. Niz organizacijskih pitanja
Trebalo bi razmisliti i o tome koliko će voćnjak biti udaljen od ekonomskog dvorišta, o rasporedu puteva u voćnjaku, osiguravanju radne snage za berbu.

8. Kupovina sadnica
Kada odluče koju voćnu vrstu i koju sortu (sorte) će saditi, voćari bi trebali godinu dana unaprijed potpisati ugovor s renomiranim rasadnikom o proizvodnji vrhunskih, bezvirusnih sadnica voća. Dobra poslovna praksa je da se tom prilikom plati trećina krajnje cijene. Ovo je dobro iz dva razloga. Voćar je sebi osigurao dobar sadni materijal, a rasadničar ima plasman za svoju proizvodnju.

9. Uzgoj biljaka za zelenu gnojidbu
Voćnjake ne bi trebalo podizati na krčevinama starih zasada ili šuma. Također, bilo bi dobro da se nekoliko godina pred sadnju uzgajaju biljke koje stvaraju znatnu organsku tvar čijim bi se zaoravanjem podigao njen sadržaj u zemljištu. Prednost treba dati leguminoznim biljkama koje će obogatiti zemljište hranjivim tvarima u roku od nekoliko godina pa tek onda podizati voćnjak. U tom razdoblju će se u zemljištu smanjiti i sadržaj patogena koji napadaju korjenov sustav voćaka.

10. Krčenje šiblja - rezervoara patogena
U blizini voćnjaka treba iskrčiti šiblje i divlje forme voća koje može biti zaraženo virusima i drugim patogenima i bolestima.

11. Kemijska analiza i meliorativna gnojidba
Na nekoliko mjeseci pred sadnju potrebno je da voćari naprave kemijsku analizu zemljišta na kome će podići voćnjak. Na osnovu nje, uz konzultacije sa stručnjacima, potrebno je napraviti i meliorativnu gnojidbu. Kemijska analiza trebala bi pokazati sadržaj pojedinih, prije svega, makro elemenata i kalcijevog karbonata. Pri meliorativnoj gnojidbi u zemljište se unose velike količine mineralnih i organskih gnojiva, budući da bi voćke na tom mjestu trebale ostati od 15 do 50, pa i više godina, ovisno o voćnoj vrsti. Ova gnojidba bi trebala pratiti duboko oranje, s podrivanjem, koje omogućuje da se zemljište dobro razrahli i tako doprinese što lakšem rastu korijena voćaka.

12. Razmjeravanje, obilježavanje mjesta za sadnju, kao i odnos glavnih sorti i oprašivača
Nakon meliorativne gnojidbe i slijeganja zemljišta, potrebno je poravnati teren. Tada je potrebno izmjeriti parcelu, odrediti pravac redova, (najčešće pravac sjever-jug) i obilježiti mjesta za sadnju. Trebalo bi razmišljati i o odnosu glavne sorte i oprašivača. Jabučastim voćnim vrstama treba odabrati odgovarajuće vrste oprašivača. Koštičave voćne vrste su u najvećem broju slučajeva, a posebno novi sortiment - samooplodne.

Ipak, istraživanja pokazuju da se u šljivicima primjerice, u kojima se nalaze pored osnovne još dvije sorte, prinosi povećavaju i do 20%. Mjerenje se može napraviti i uz pomoć GPS-uređaja i softvera za projektiranje prilikom naručivanja sadnica od rasadnika u predhodnoj godini. U ovom tekstu se nećemo baviti postavljanjem stubova i žice, protugradnih mreža, kao i bušenjem bunara i postavljanja sustava za navodnjavanje kap po kap. To zahtijeva jedan poseban članak. Trebalo bi obratiti pažnju na razmak između krajnjih redova i granica parcele kako bi se nesmetano moglo prolaziti mehanizacijom.

13. Ograđivanje parcele
Mlade voćke su idealna poslastica za glodavce, osobito zečeve. U slučaju njihovog napada mogu za nekoliko dana čitave mlade voćnjake oglodati. Voćke se mogu zaštititi pojedinačno ili bi zasad trebalo ograditi. Ograda bi trebala biti najmanje 50 cm odmaknuta od kraja parcele.

14. Vrijeme sadnje
Saditi se može u jesen, tijekom zime ili ranog proljeća. Važno je da se ne sadi u smrznutu i previše vlažnu zemlju. Kasna proljetna sadnja se ne preporučuje.

15. Kopanje jama sa sadnju
Jame se kopaju na mjestu gdje su postavljeni markeri prilikom mjerenja. Zemlja sa vrha jama se stavlja na jednu stranu, a sa dna na drugu. Nakon sadnje se vraća obrnutim redom.

16. Priprema sadnica za sadnju
Sadnice za sadnju pripremaju se u danu sadnje. Prvo se pregledaju. Sve oštećene i nekvalitetne se odbacuju. Samo vrhunska sadnica se mora posaditi. Na zdravim sadnicama se skrate osnovne žile. Na pokidanim žilama obnavljaju se presjeci do mjesta koje nije oštećeno. Presjeci moraju biti pravi, jer što je rana veća sporije zarasta.

17. Sadnja
Sadi se na istoj dubini na kojoj je sadnica bila u rasadniku. Jedan radnik stavlja sadnicu u sredinu jame i provjerava da li je u istom pravcu s posađenim sadnicama. Drugi radnik preko korijena sadnice nabacuje zemlju. Lakim pomicanjem sadnice omogućava se bolje popunjavanje prostora između žila. Zemlja se lagano gazi da bi se istisnuo zrak i što bolje uspostavio kontakt između zemljišta i žila. U slojevima se dodaje nova zemlja i vrši njeno gaženje. Ako se sadi u proljeće, sadnicu bi trebalo zaliti s 10 litara vode. Ovisno o meliorativnoj gnojidbi, na vrh se doda NPK gnojivo i stanjak pa se prekriju rastresitom zemljom. Ovim je sadnja završena.

Nije za utjehu, ali u procesu podizanja voćnjaka, gotovo po pravilu se pojavljuju novi i novi problemi koje treba prijeći. To nikako ne bi trebala biti prepreka za podizanje novog nasada voća.

Foto: Pixabay


Tagovi

Voćnjak Sadnja Zemljište Nagib Sadnice Rasadnik Ugovor Gnojidba


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Agrarni novinar 15 godina. Objavljuje u tiskanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P