Pretraga tekstova
Sadnja višegodišnjih kultura nosi sa sobom neke rizike. Na što je potrebno obratiti pažnju?
Sadnja višegodišnjih kultura je zahtjevan posao za koji je potrebno osigurati veća financijska sredstva. Kada jednom posadimo voćku na stalno mjesto, greške se teško ispravljaju. Zbog toga ih treba spriječiti.
Do propadanja posađenih sadnica može doći zbog mnogih faktora. Evo 10 najznačajnijih:
1. Odaberite zdrave sadnice, bez mehaničkih oštećenja, simptoma bolesti, prisustva štetnika. Najbolji je prijem mladih sadnica.
Ovo je 5 stvari na koje morate paziti kod kupovine voćnih sadnica
2. Izbor lokacije igra vrlo značajnu ulogu. Izbjegavajte udoline gdje se zadržava magla i hladan zrak, jer mogu dovesti do smrzavanja. Zemljište treba imati odgovarajući sastav, strukturu i pH reakciju. Nisu dobra ni previše vlažna tla ili ona s visokom razinom podzemne vode. Neće odgovarati ni blizina prometnica i industrijskih postrojenja.
3. Ne zaboravite oprašivanje. Neke sorte su samooplodne, neke traže oprašivače ili su autosterilne. U osnovi možemo reći da u voćnjaku imamo glavnu sortu i sortu oprašivača, bolje je veći broj različitih oprašivača. Birajte one koje cvjetaju u isto vrijeme kako bi oprašivanje bilo što bolje. Obratite pažnju na roditeljske sorte od kojih potiče sorta koju sadite, jer je u većini slučajeva roditeljska ne može oprašiti.
4. Priprema parcele se obavlja prije same sadnje. Sve ovisi u kakvom je stanju, što se uzgajalo prije podizanja voćnjaka ili smo morali krčiti zaraslu šikaru.
5. Određivanje optimalnog razmaka je još jedan bitan faktor o kojem ovisi uspješnost proizvodnje, zaštite, rezidbe i berbe. Suviše veliki ili mali razmak imaju posljedice koje je teško poslije ispraviti. Vrste i sorte imaju različitu bujnost, što je važno u ovom slučaju. Pažnju treba posvetiti i podlogama. Bujnija su stabla na podlozi divlje vrste nego na slabokržljavoj vegetativnoj podlozi za koje morate osigurati armaturu.
6. Sadna jama se treba iskopati mjesec dana ranije, najmanje desetak dana ranije. Treba biti odgovarajućih dimenzija. Suviše mala nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sustava. Sadnica se može primiti, ali neće razviti svoj puni kapacitet. Korijen brzo dolazi do tvrđeg sloja koji ga usporava, ne prodire u širinu i dubinu što može biti limitirajući faktor u uvjetima suše.
7. Obratite pažnju na dubinu sadnje. Najbolje je da ona bude ista kao u rasadniku. To možete vidjeti na korijenovom vratu. Nikako ne zatrpavajte spojno mjesto, mjesto kalemljenja. Goli korijen potopite u otopinu zemlje, goveđeg stajnjaka i vode u odnosu 1:1:1 kako bi ga osvježili.
8. Ne zaboravite primijeniti gnojivo u sadne jame, ono će biti startna hrana. Dobro nagazite zemljište oko posađene sadnice kako bi se ostvario što bolji kontakt korijena i zemlje. Obilno zalijte posađene sadnice.
9. Pored sadnice postavite jači kolac koji je neće dodirivati i vežite je za njega kako bi imala stabilnost. Obično se postavlja sa sjeverne strane u odnosu na voćno stablo.
10. U slučaju da je tlo lošije kvalitete, izmijenite supstrat kojim obavljate zatrpavanje.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?