Zlatna žutica vinove loze - postoji prevencija, ali se još nedovoljno koristi

Zlatna žutica vinove loze predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji vinogradarskoj proizvodnji.

Na opasnosti ove bolesti upozorava prof. dr. sc. Mato Drenjančević, ističući kako su posljedice zaraze često pogubne za cijele nasade.

Širi se poput požara

Istaknuo je kako se ona "poput požara širi nekim vinogorjima Republike Hrvatske", osobito u središnjim bregovitim područjima poput Zagorja i Međimurja. Dodaje da je prisutna i u Slavoniji te Hrvatskom Podunavlju, gdje su brojna vinogorja već označena kao zaražena ili djelomično zaražena područja.

Zlatna žutica je, kako objašnjava, neizlječiva bolest uzrokovana fitoplazmom, organizmom sličnim bakteriji koja napada floem biljke i dovodi do njegovog propadanja. Posljedice su teške jer zaraženi trsovi postupno odumiru, a u konačnici dolazi do potpunog uništenja. "Jednostavno nema lijeka", komentira Drenjančević.

Prijetnja je zaražen sadni materijal

Širi se na dva načina, putem zaraženog sadnog materijala i preko vektora, odnosno kukaca. Kao najvažnijeg prijenosnika ističe američkog cvrčka. Upravo zbog toga ključnu ulogu u suzbijanju imaju redoviti monitoring i zaštitne mjere usmjerene na tog štetnika.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg stručnjaka u komentarima ili na e-mail: isavjeti@agroklub.com

Govoreći o povijesti bolesti, navodi da se zlatna žutica pojavila u Francuskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, odakle se proširila Europom. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 2007. u Istri na običnoj pavitini, a već 2009. godine na vinovoj lozi u Karlovačkoj županiji, a kasnije i u drugim kontinentalnim vinogorjima.

Iako u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju zasad nema epidemijskog širenja, profesor upozorava da opasnost i dalje postoji. Poseban problem predstavlja sadni materijal, za koji trenutačno ne postoji pouzdana garancija da nije zaražen.

Kao jedinu preventivnu mjeru izdvaja tretman toplom vodom, tzv. "vruću kupku". "Sadni materijal tretira se 45 minuta u vodi zagrijanoj na 50 stupnjeva", pojašnjava, dodajući kako ta praksa još uvijek nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj, iako je obvezna u nekim europskim vinogradarskim zemljama.

Kako prepoznati simptome?

Simptomi bolesti najčešće se pojavljuju nakon cvatnje, a najizraženiji su tijekom srpnja i kolovoza. "Kod bijelih sorata mladice su kopljaste, dolazi do žućenja listova s metalnim odsjajem i njihovog uvijanja prema unutra. Također, oni se pri pritisku lako mrve. Kod crnih sorata lišće poprima tamnu boju i takvi se simptomi često mogu zamijeniti s nakupljanjem antocijana u listu koji su karakteristični u fenofazi dozrijevanja grožđa", upozorava profesor.

Upravo zbog toga bolest se nerijetko pogrešno identificira kao fiziološki poremećaj ili nedostatak hranjiva.

Domaćini bolesti i druge biljke

Osim vinove loze, domaćini bolesti mogu biti i druge biljke poput johe i pavitine. U isto vrijeme američki cvrčak, kao primarni vektor bolesti, je dio svog biološkog ciklusa završio na djetelini, što su potvrdila istraživanja provedena u laboratoriju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. To dodatno otežava kontrolu širenja bolesti.

Zbog iznimne opasnosti, propisane su stroge mjere suzbijanja. Prema važećim pravilnicima, vinogradari su dužni ukloniti svaki zaraženi trs, a ako je zaraženost veća od 20 posto, može se naložiti krčenje cijelog vinograda. Kako zaključuje Drenjančević, jedina učinkovita strategija je prevencija i pravodobna reakcija, jer nakon zaraze povratka nema.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.