Žižekova graševina iz Štrigove

Osim u restoranima, vrhunska međimurska vina toče se tamo gdje i nastaju. Dakle, u kušaonama i podrumima vrijednih međimurskih vinara možete kušati sve vrste vina koja se toče u ovom kutku Lijepe naše. No, do podruma Damira Žižeka se dolazi bez problema. Došli smo do toplica Sv. Martin na Muri i nastavili prema slovenskoj granici još par minuta. I kao da smo došli u raj okupan suncem i bregu koje ljubi nebo. No, breg je iskreno i malo veći. Tu se ne ide samo tako lako. Lijepom vijugavom cestom, kroz selo, vinograde, uz križ na putu. Sve bez problema. Ali raditi na takvoj padini kakvu vidite na našim fotografijama je stvarno vraški posao.

Ali vino, odnosno graševina koju smo pili upravo ovih dana je doista proizvod ljudskog znoja i sunca međimurskog. Žižeka smo upoznali tijekom jednog putovanja prije godinu dana. Ponio je svoja vina i u principu, kao novinar iz Slavonije, očekujem da graševinu nitko ne može tako dobro napraviti kao naši vinari. No, prva čaša i sve je bilo jasno i meni i ekipi koja je putovala. To je nektar. To je fantastično vino. To je to. Mi moramo posjetiti Žižeka, moramo piti njegova i biti sigurni što je to. Sada smo nakon što smo bili kod njega, nakon što smo popili mnogo njegovih vina, a pilo nas je mnogo - sada kažemo, to su odlične graševine, finih voćnih okusa koja je jako ukusna kada se pije čista, a dobija poseban okus kada se pije s mineralnom vodom ili sodom. Osobno sa sodom je bolje. No, ohlađeno je ipak najbolje čisto. Probali smo u podrumu kod Žižeka i druga vina. No, ta graševina slamnatožute boje, izraženog mirisa, suhog okusa je fantastična.

Obitelj Žižek svoj prvi vinograd zasadila je šezdesetih godina prošlog stoljeća, a vinogradarstvom se ozbiljnije počinju baviti od 2000. godine. Posjeduju 3,5 ha vinograda na južnom dijelu Banfija, a za sve su nasade dobili kontrolirano zemljopisno podrijetlo. Uzgojem nastoje što manje opteretiti lozu zbog postizanja što veće kvalitete, a također se zalažu za ekološki prihvatljiviji način uzgoja. Poseban doživljaj je posjet njihovoj kušaonici, a degustiranje kvalitetnih vina nadopunjuje se nesvakidašnjim pogledom na vinorodni kraj. Njeguju rajnski rizling, zeleni silvanac, chardonnay, sivi pinot, savignon i žuti muškat te u starim nasadima graševinu i šipon. Za sve su nasade dobili kontrolirano podrijetlo. Vinogradi su zasađeni na južnim padinama i obrađivani su s velikom ljubavi. Pričao nam je Damir Žižek i o svojim traktorima Landini, o atomizeru i drugim priključcima i o tome kako je to raditi na takvoj padini. Uostalom, pogledajte fotografije koje su uglavnom napravljene krajem ljeta.

Najniže srednje mjesečne temperature zraka zabilježene su u siječnju i iznose od -0,7 do +0,2°C, a najviše mjesečne u srpnju i kreću se između 20,0 i 20,2°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 10,0 do 10,4°C, dok je temperatura u tijeku vegetacije (od travnja do listopada) oko 16,5°C. Zbroj efektivnih temperatura u ovom području je manji od 1371°C, što znači da se ono svrstava u I. zonu po Winkleru. Prema našem razvrstavanju ta je podregija u zoni B, kaže se u vinopediji. Za razliku od mnogih drugih vinogradarskih podregija u RH, količine oborina, koje se godišnje najčešće kreću između 800 i 1200 mm, dobro su raspoređene, jer u tijeku vegetacije padne i do 60% vodenog taloga. Najviše kiše padne u mjesecu srpnju, kada su i srednje dnevne temperature najviše, o čemu vinogradari brinu provodeći odgovarajuće mjere zaštite od bolesti vinove loze. O zaštiti od tuče u intenzivnom vinogradarstvu mora se razmišljati, tim prije što dosadašnji način te obrane (raketama) nije više dopušten. Jednako tako nerijetko, ali ipak se događa da štete nanesu i jaki vjetrovi (poglavito ako pušu kad je ljetorast mlad i krhak), pa se preporuča odgovarajuća zelena rezidba i vezidba.

Gorja su izgrađena od vapnenca i dolomita, a doline i nizinski dijelovi, poglavito u Donjem Međimurju pokriveni su aluvijalnim sedimentima (šljunak, glina lapor). S obzirom na činjenicu da se na ovim prostorima loza uzgaja već tisućljećima, tla pripadaju antropogenom rigosolu, podtipu vitisol, što je posljedica utjecaja vinogradara kroz unos gnojiva i obradbu. Bez obzira na to, pretežni dio vinogradarskih tala ove podregije je siromašan fiziološki aktivnim hranivima (poglavito je slaba opskrbljenost s fosforom, a i fiziološki aktivnim vapnom). Tla su uglavnom neutralne rakcije i siromašna humusom, ali i tu postoje značajne razlike od položaja do položaja, pa će vinogradari u interesu kvalitetne proizvodnje biti prisiljeni pedološkom analizom utvrditi koju vrstu i količinu gnojiva valja tlu dodati.