Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za vinogradare.
Za zaštitu vinove loze od plamenjače (Plasmopara viticola), vinogradarima preporučujemo primjenu nekog od sistemičnih fungicida kao što su Equasion pro, Antracol combi WP, Galben M, Acrobat MZ WG, Ridomil Gold MZ Pepite, Melody duo WP 66,75, Cursate F, Pergado MZ ili Forum Star. Protiv pepelnice (Uncinula necator) upotrijebite kombinaciju fungicida s fungicidom na bazi močivog sumpora. Možete koristiti pripravke Luna Exsperience, Collis, Vivando, Talendo, Nativo 75 WG, Folicur EW 250, Systhane 24 E, Domark 40 ME, Topas 100 i neki na bazi močivog sumpora, primjerice, Sumpor SC 80, Thiovit Jet, Kalinosul 80 WG ili Chromosul 80.
Fenofaza je zatvaranja grozdova te preporučujemo prije njezina završetaka, primijenu nekog od fungicida protiv sive plijesni (Botritys cinerea), npr. Switcha 62,5 WG, Teldora SC 500 ili Cantusa. Zaštita protiv sive plijesni može se izvršiti u zonu grozda.
Pripravke upotrijebite prema uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom, dostupnim ovdje. Vodite evidenciju o tretiranjima, a praznu ambalažu propisno zbrinite.
Đurđica Kšenek, dipl ing.agr.
E-mail: Djurdjica.Ksenek@savjetodavna.hr
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svi... Više [+]
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svima je - zbog ptica. Da bi imale slobodan, miran prostor za gniježđenje jer i njihova zaštita i bioraznolikost dio su ove zaokružene priče koja ide doslovno od polja (preko ribnjaka) do stola. Glavni proizvod je omiljeni šaran, a koje su tu još ribe te koje smo još zanimljivosti doznali - čitajte uskoro. :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫 Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫