Vinovoj lozi prijeti siva plijesan!

Vinova loza (lVitisvinifera) biljka je iz porodice Vitaceae. Ova drevna biljka uspijeva na području od Dalekog istoka sve do srednje Europe. Intenzivno se uzgaja u Aziji, Europi, Africi, južnoj i sjevernoj Americi, Novom Zelandu, Australiji te čak i u nekim južnim dijelovima Sibira.

Uz pšenicu, ječam i masline, vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih biljnih kultura. Pretpostavlja se da potječe iz okolice Kaspijskog mora ili južne Europe. Uzgajali su je stari Feničani, a sa otočja između Azije i Grčke, vinova loza je preko Grčke stigla i na jadranske otoke, Siciliju i na Apeninski poluotok. Najstariji zapisi o uzgoju vinove loze su od prije 6.000 godina s područja Egipta. Na prostor današnje Hrvatske ovu je biljku donio rimski car Marko Aurelije i raširio ju po cijeloj Panoniji.

Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku. Zanimljivo je da je površina sa nasadima vinove loze 1888. godine iznosila 172 tisuće hektara, što je bilo tri puta više nasada nego danas!

U Hrvatskoj je zahvaljujući reljefu, klimi i tlu te nekim drugim čimbenicima, moguće uzgajati više kvalitetnih sorti vinove loze od koji se mogu proizvesti vrhunska vina. Svijet vinogradarstva poznaje pet zona uzgoja, koje se kategoriziraju po broju sunčanih sati i temperaturi, što su glavne pretpostavke uzgoja kvalitetnih sorti. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima svih pet zona. Ona najsunčanija, pa samim tim i najpovoljnija, započinje južno od Splita, a završava južno od Dubrovnika, u Konavlima, uključujući i srednjodalmatinske otoke. Čak ni Francuska koja je vinogradarska velesila te peta zemlja po proizvodnji vina u svijetu nema petu zonu.

Bolesti vinove loze

Vinova loza je dosta osjetljiva kultura te je podložna bolestima zbog kojih može propasti cijeli urod. Neke od najvažnijih bolesti vinove loze su peronospora, plamenjača, pepelnica, siva plijesan, crna pjegavost vinove loze, crvena palež i crna trulež.

S obzirom da je vinova loza u fazi dozrijevanja bobica trenutno najveća opasnost za nju je siva plijesan. Siva plijesan vinove loze (Botrytiscinerea) je bolest koja se najčešće pojavljuje pred berbu, a izaziva sivu trulež pojedinih bobica ali i čitavih grozdova.

Ova bolest ubraja se u jednu od četiri najznačajnije bolesti vinove loze - uz plamenjaču, pepelnicu i crnu pjegavost. Tipična je za vinograde tzv. "visokog standarda", odnosno intenzivnog uzgoja. Štete od sive plijesni se konstantno povećavaju uz povećanje uroda grožđa po hektaru. Ujedno, povećanje uroda povlači za sobom i povećanu opasnost od jačeg razvoja sive plijesni.

Javlja se u svim vinogradima gdje uslijed povoljnih uvjeta za njezin razvoj. Može ne samo smanjiti berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu mošta. U pojedinim klimatskim predjelima zapadne Europe, ova bolest dolazi pod imenom "plemenita plijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim u klimatskim prilikama u Hrvatskoj, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavni problem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.

Direktni gubici posljedica su otpadanja, truleži i sušenja grozdova. Gljiva koja je uzročnik bolesti negativno utječe na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazočnosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, miriše na plijesan te sadrži mnogo nepoželjnih tvari. Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina.

Bolest se pojavljuje pred berbu

Bolest se pojavljuje pred berbu, izazivajući sivu trulež bobica odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako, da nam u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu. Naročito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Zbog međusobnog potiskivanja bobica, tijekom rasta, dolazi ili do pucanja na mjestima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke ili do djelomičnog odvajanja bobica od peteljčica na kojima sjede, što olakšava zarazu.

Prva faza zaraze je kada se ne vide štete, a gljivica je prisutna u zelenoj bobi. Slijedi druga faza (faza zelene ili kisele plijesni), pa na kraju, u fazi od početka zriobe do berbe, treća, direktno štetna faza. U povoljnim prilikama bolest "eksplodira". U trećoj fazi razvoja sive plijesni gljivica prodire kroz kožicu bobe putem rana uzrokovanih:

• napadom grozdovih moljaca
• napadom osa
• tučom
• naglom kišom u intenzivno gnojenom vinogradu (zbog čega čokoti imaju plitak korijen koji brzo upije veliku količinu tekućine i uzrokuje pucanje boba)
• jakom zarazom pepelnicom
• rastezanjem kožice koja dobije sitne ranice
• direktnom perforacijom kožice (pomoću apresorija) zbog ojačanja uslijed intenzivne ishrane gljive na sokovima iz zrelih, puknutih boba
• širenjem gljive iz bobe u bobu u zbijenim grozdovima pred berbu

Za suzbijanje ove bolesti koristimo agrotehničke mjere u kombinaciji s ciljanom zaštitom bilja. Suzbijanje se provodi u četiri termina:

• odmah nakon cvatnje
• pred zatvaranje grozda
• u šaranju ili omekšavanju boba
• tri do četiri tjedna pred berbu

Za kontrolu sive plijesni tvrtka BASF preporuča:

Pred cvatnju za osjetljive sorte: Collis + Forum Star (pepelnica, siva plijesan i peronospora).

Odmah po završetku cvatnje: Collis + Forum Star (pepelnica, siva plijesan i peronospora)

Forum °Star je kombinirani fungicid za suzbijanje uzročnika plamenjače u vinovoj lozi. Kombinacija aktivnih tvari osigurava potpunu zaštitu lista i grožđa vinove loze od plamenjače. Prednosti ovog fungicida su:

• osigurava podjednako dobru zaštitu svih dijelova vinove loze (list i grozd) od plamenjače
• kombinacijom dviju aktivnih tvari postignuta je optimalna i dugotrajna zaštita
• neovisan o vremenskim uvjetima
• nema opasnosti od fitotoksičnosti
• preporučen je u integriranoj proizvodnji grožđa i vina

Collis° je kombinirani preventivni fungicid sistemičnog učinka. Sadrži dvije aktivne tvari koje se odlično nadopunjuju u suzbijanju pepelnice vinove loze svojim različitim mjestima i mehanizmima djelovanja čime se dobiva sigurna zaštita vinograda od pepelnice. Prednosti Collis fungicida su:

• kombinacija dvije aktivne tvari širokog spektra djelovanja
• sinergija (pojačano djelovanje) aktivnih tvari kada su zajedno
• smanjena mogućost pojave rezistentnosti
• pouzdan u suzbijanju pepelnice u najkritičnijim fazama njenog razvoja na vinovoj lozi

Potrebno je voditi računa i o sljedećem:

• saditi manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• saditi vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova redovito suzbijati grožđane moljce
• za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primijeniti fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan
• skidati lišće oko grozdova
• uklanjati zaperke gnojidbu
• izbalansirati vinograd te održavati ga čistim od korova

Primjenom fungicida Collis° i Forum° Star na vrijeme i preventivno, pružamo najsigurniju i najdužu zaštitu grozda. Za više informacija o zaštiti vinove loze obratite se tvrtki BASF na jedan od niže navedenih kontakata.