Pretraga tekstova
Kakva je situacija proizvodnje vina u državama članicama, a prema procjenama koje su dostavile Europskoj komisiji?
Prema procjenama podataka o berbi, a koje su Europskoj komisiji dostavile države članice Europske unije, predviđa se da će proizvodnja vina i mošta u sezoni 2021./2022. iznositi 147 milijuna hektolitara. To je 23 milijuna hektolitara manje u odnosu na prethodnu sezonu i pad za 13 posto.
Nepovoljni su vremenski uvjeti u proljeće i ljeto, naizmjenično od mraza preko poplava do bolesti vinove loze imali stvaran utjecaj na berbu vina EU 2021. godine.
S procijenjenom proizvodnjom od 44,5 milijuna hektolitara (pad od 9 posto), Italija bi ostala najveći proizvođač u EU, a slijede ju Španjolska (39 milijuna hektolitara, što je pad od 15 posto) i Francuska (33,3 milijuna hektolitara, smanjenje od 27 posto). Proizvodnja te tri države članice, koje čine gotovo 80 posto ukupne na razini Unije, procjenjuje se na 117 milijuna hektolitara 2021. godine, što je smanjenje za 23 milijuna hektolitara (-17 posto) u usporedbi s količinama iz 2020. godini kada je zabilježeno 140 milijuna hektolitara.
Francuska, koju je Italija od 2016. godine prestigla kao najvećeg proizvođača vina u EU, prvi put se našla na trećem mjestu.
Što se tiče Hrvatske, zabilježen je pad proizvodnje za 14 posto, a očekuje se 569 tisuća hektolitara vina i mošta.
Suprotno tome, Njemačka će povećati proizvodnju za četiri, a Portugal za jedan posto. Neke države članice u istočnoj Europi (Češka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka), iako proizvode manje količine, pokazuju uzlazni trend.
Uz relativno mali volumen, berba 2021. bila bi 11 posto slabija od petogodišnjeg prosjeka, ali ipak veća od berbe 2017. godine kada je proizvodnja iznosila 144 milijuna hektolitara i bila najniže rangirana u zadnjih 20 godina.
Amplituda varijacija proizvodnje raste iz godine u godinu. Posljednjih deset ona se mijenjala iz sezone u sezonu u znatno većim omjerima nego u desetljeću koje je prethodilo, a što je vidljivo iz gornjeg grafa. Kako zaključuju u izvješću, čini se da je ova nestabilnost u proizvedenim količinama izravna posljedica opasnosti klimatskih promjena koje su s jedne strane sve manje predvidljive, a s druge - sve češća pojava.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?